Vinodolski zbornik
cijena: 40,00 kn Vinodolski zbornik br. 12 Godina izdanja: 2008..
ISBN: ISSN - 0351-5516
Izdavači: Ustanova u kulturi "Dr. Ivan Kostrenčić"
Uvez: meki
Jezik: hrvatski, engleski
Broj stranica: 384

Teme: turizam, povijest, arheologija, umjetnost, tradicijska kultura, prikazi knjiga

naklada: 700 primjeraka

SAŽECI OBJAVLJENIH ČLANAKA



TRIDESET GODINA VINODOLSKOG ZBORNIKA
UDK/UDC: 050:908>(497.5) (091)
dr. sc. Stanko Antić, profesor i istraživač u mirovini,Selce

Sažetak
Vinodolski zbornik afirmirao se kao zajednička publikacija vinodolskog kraja, zasad jedina, s poviješću od preko tri desetljeća. U prvih šest brojeva oko 60 posto sadržaja odnosilo se na tematiku radničkog pokreta i antifašističke borbe u našem kraju, ali se već od prvih brojeva Zbornik širio i na gospodarske, povijesno-kulturne i ekološke teme koje su, od sedmog broja, konačno i prevladale. Nakon stanke od skoro deset godina Zbornik je obnovljen i izlazi kao godišnjak. Autor, koji je bio glavni i odgovorni urednik posljednjih pet brojeva, piše o dosadašnjim izdanjima i problematizira tematiku o kojoj je poželjno pisati u Zborniku, te definira što je Zbornik. Predlaže moderniju koncepciju, kako u pogledu tematike tako i načina njene obrade, tj. o prenošenju tekstova na elektroničke medije.


USUSRET 510. OBLJETNICI ROĐENJA J. J. KLOVIĆA
821.163.42-992
IVAN GOLUB, akademik

Sažetak
Akademik Ivan Golub posjetio je ovog proljeća naš kraj, odsjeo u vili Šaldi u Selcu, družio se s nama i obišao Stalan postav J. J. Klovića u Grižanima, te sve to stavio na papir, na njemu svojstven način, literarno. Već 40 godina akademik Ivan Golub ljetuje u Selcu, i svaki put obiđe okolna mjesta, posebno se zanimajući za J. J. Klovića, ali i za sve naše starine. U tim prigodama rado razgovara s ljudima, ponajviše onima starijima. Sve to zapisuje i jednostavnim, toplim, ljudskim riječima koje plijene znatiželju i pozornost čitalaca.



PRILOG POVIJESTI TURIZMA U CRIKVENICI
UDK/UDC: 338.48 (497.5 Crikvenica) (091)
Prof. dr. sc. med. VLADIMIR UREMOVIĆ
Crikvenica, viši znanstveni suradnik, doktor medicinskih znanosti, ravnatelj ginekološke bolnice u Rijeci, u mirovini
MARKO VUKELIĆ
apsolvent prava

Sažetak
Turizam u Crikvenici bilježi preko 120 godina, te njegov začetak vremenski ide u doba kad se u Europi otkrivaju vrijednosti mora, sunca i čistog zraka najprije iz zdravstvenih potreba, potom i rekreacije. Bogatiji slojevi austro-ugarskog društva prvi su imali prilike koristiti se tim blagodatima mora, pa su tako bili i među prvima koji ga otkrivaju ovdje, u Hrvatskom primorju, napose u crikveničkom kraju. Time će biti utemeljen crikvenički turizam, koji će kroz stotinjak godina postati poznat i privlačan stotinama tisuća ljudi, koji su ga koristili. U članku autori detaljno prikazuju kako se to odvijalo, tko je zato zaslužan, koji su dosezi ostvareni, kao i kako je u nekoliko poratnih decenija činjeno mnogo pogrešaka u koncepciji i razvoju crikveničkog turizma.



REZULTATI EMPIRIJSKOG ISTRAŽIVANJA STAVOVA TURISTA O TURISTIČKOJ PONUDI KVARNERA I NJEGOVIH DESTINACIJA
UDK/UDC: 338.482(497.5-3 Kvarner)
316.64-057.68
dr. sc. BRANKO BLAŽEVIĆ
dr. sc. MILENA PERŠIĆ
profesori na Fakultetu za turistički i hotelski menandžment, Opatija

Sažetak
Stavovi turista o elementima turističke ponude Crikveničko-vinodolske rivijere, temeljem anketiranja na području Crikvenice, Novog Vinodolskog, Selca i Jadranova provedenog u 2005. i 2006. godini, objavljeni su u časopisu Tourism and Hospitality Management u izdanju Fakulteta za turistički i hotelski menadžment iz Opatije, a u okviru objavljivanja rezultata druge faze istraživanja na znanstvenom projektu «Turistička regionalizacija u globalnim procesima». Istraživanje je objavljeno pod nazivom «Ocjena turističke ponude Kvarnera». Crikveničko-vinodolska rivijera, sa svojim destinacijama kao što su Crikvenica, Novi Vinodolski, Selce i Jadranovo promatrana je kao turistička subregija Kvarnera (podaci o Dramlju uključeni su u destinaciju Crikvenica).



OŽIVLJAVANJE POLJOPRIVREDE U VINODOLU
UDK/UDC: 338.43(497.5-3 Vinodol)
631.147 (497.5-3 Vinodol)
MIHAJLO JURIŠA, ing. agronomije, Grižane, Poljoprivredna zadruga Plodovi Vinodola, Bribir

Sažetak
U vinodolskom kraju prišlo se oživljavanju poljoprivredne proizvodnje, na osnovi raspoloživih prirodnih resursa i komparativnih prednosti, čime se želi razviti program proizvodnje zdrave hrane, koja se sve više traži u turističkom okruženju, i pruža nove mogućnosti zapošljavanja i kvalitetnijeg života ovdašnjeg žiteljstva. Pokrenuti su ambiciozni programi obnove vinograda, sadnje smokava, maslina i drugog voća, programi proizvodnje meda i skupljanja ljekovitiog bilja. Pokretač je Zadruga Plodovi Vinodola, a program se naslanja na obiteljska gospodarstva.



PRIRODNE VRIJEDNOSTI VINODOLA
UDK/UDC: 502.2(497.5-3 Vinodol)
MARKO RANDIĆ, dipl. ing. biologije, Rijeka

Sažetak
Autor opisuje prirodne rijetkosti vinodolskog kraja koje su specifične kako zbog geološkog sastava tla i neprekidnih geoloških procesa što se ovdje odvijaju gotovo naočigled, tako i zbog klimatskih uvjeta u kojima se miješa submediteranska klima s utjecajima biogeografskog okruženja. Vinodol je osebujna prirodna cjelina u kojoj se prepliću kultivirani prostor s geološkim i drugim prirodnim fenomenima, kakvi se rijetko nalaze. Sve to čini ga osobitim te - zajedno s povijesnim kulturnim spomenicima - zanimljivim i privlačnim. U napisu pokušat ćemo pridonijeti boljem upoznavanju tih vrijednosti.



EDUKATIVNO-ŠETNA STAZA U CRIKVENICI
sa širim prikazom prirodne sredine u Crikvenici
UDK/UDC: 796.5(497.5 Crikvenica)
911.2 (497.5 Crikvenica)
VLATKO SKORUP
dipl. ing. šumarstva
DALIBOR TOMLJANOVIĆ
dipl. ing. šumarstva

Sažetak
Društvo Crkveničana nastavilo je uređivati staze preko brijega koji primorje dijeli od doline, sa zapadne strane rječice Dubračine, od ranije poznatih kao "Ljubavna cestica”. U tu svrhu je naručilo projekt u kojem autori razmatraju uređenje staze kao dio prirodnog i društvenog okruženja, ali i u povijesnom kontekstu. Projekt je u redakciji glavnog urednika Zbornika pretvoren u članak koji, pored toga što osmišljava inicijativu za uređenje cestice, ima i edukativno- informativnu vrijednost.



PLANINARSTVO CRIKVENIČKOG KRAJA
UDK/UDC: 796.525(497.5 Crikvenica) (091)
DRAGAN MARGAN, ing. građevinarstva,Rijeka

Sažetak
Planinarstvo u nas ima dugu tradiciju: 2005. godine proslavljena je osamdeseta godišnjica planinarskog društva Crikvenica i dvadeseta godišnjica planinarskog društva Strilež. Dvadesetih godina 19. stoljeća osnovano je u Crikvenici prvo društvo pod imenom Drenin, a u Bribiru Zagradski vrh, kasnije preimenovano u Viševicu. Planinari ovih društava obišli su sva planinarska odredišta u bližoj i daljoj okolici, a pojedinci i u nekim susjednim državama. Obilježili su planinarske putove i staze kroz Vinodol i uredili veći dio tih staza.



PLEMIĆKA OBITELJ ZDUNIĆ
UDK/UDC: 929.52 Zdunić
ENVER LJUBOVIĆ, Senj, profesor povijesti i latinskog jezikau Srednjoj školi dr. Antuna Barca u Crikvenici

Sažetak
Autor opisuje uskočku i časničku obitelj Zdunić, čiji su članovi bili zapovjednici u tvrđavnom naselju Ledenice. Zdunići pripadaju bunjevačkom rodu grane Krmpotića, a vode porijeklo iz sela Buhova u Zapadnoj Hercegovini. Zapovjednik tvrđave Ledenice i grada Novog bio je Pavao Krmpotić, sin Jurja Krmpotića, rodonačelnika ove uskočko-časničke obitelji. Povelju o dodjeli plemstva i grba podijelio je car Leopold braći Ivanu, Pavlu i Nikoli za osobite zasluge u borbama protiv Osmanlija na cijelom području Vojne Krajine. Autor donosi i kratko obiteljsko rodoslovlje koje se danas čuva kod potomaka obitelji Zdunić.



ŠKOLE U GRIŽANIMA I BLAŠKOVIĆIMA
Prilog za povijest školstva na području Grižane-Belgrad
UDK/UDC: 373.1(497.5 Grižane) (091)
373.1(497.5 Blaškovići) (091)
IVAN BARBARIĆ, Grižane, profesor povijesti u mirovini

Sažetak
Početak prvih "škola" u grižansko-belgradskom kraju seže u davno 16. stoljeće, kada su belgradski kanonici i ostalo svećenstvo, kao i u susjednim mjestima, te pavlini u Crikvenici i Novom, okupljali djecu i poučavali ih u početku u bogoštovlju, a kasnije u pismenosti i računu, te osnovama seoskog gospodarstva. U 18. st. osnivaju se privatne, a potom i državne (općinske) škole. Tako je u Grižanima osnovana prva općinska škola 6. svibnja 1857, a u Blaškovićima 7. rujna 1885. Te su škole ušle u sastav Centralne osnovne škole u Triblju, kao područne škole s prva četiri razreda, ali su zbog malog broja učenika bile zatvorene, a učenici se školskim autobusima prevozili u Tribalj, gdje je organizirana osmogodišnja školska nastava. Po završenoj školi veći broj učenika nastavlja srednje obrazovanje u Crikvenici, Rijeci ili u drugim mjestima koja imaju organizirano srednje školstvo. Školske su zgrade neko vrijeme stajale neiskorištene i prazne no se radilo na tome da se ponovno počnu koristiti. Tako je, primjerice u Grižanima postavljena stalna izložba o radu i životu Jurja Julija Klovića i otvorena Likovna radionica Marijana Mavrića.



APRILSKI KRIJESOVI NAD VINODOLOM
Heroji aprilskog antifašističkog otpora
MIRKO PLEIWEISS I ĐURO HAJDIN
UDK/UDC: 94(497.5-3 Vinodol) "1941"
DR. SC. STANKO ANTIĆ, Selce, umirovljeni profesor-istraživač

Sažetak
Desetog travnja 1941. godine, kad je proglašena Nezavisna Država Hrvaska (NDH), a talijanski okupator tek što nije zakoračio preko Rječine, Đuro Hajdin, zamjenik kotarskog načelnika Crikvenice i pukovnik Mirko Pleiweiss, komandant obrane Sjevernog Jadrana, s komandom u Selcu, nisu se, ustaškom pukovniku Petru Kvaterniku - zapovjedniku prve ustaške postrojbe u Crikvenici, odazvali na poziv da polože oružje i izjave lojalnost poglavniku nove države, nego su iz kasarne u Selcu poveli grupu vojnika, napali ustašku postrojbu u Crikvenici i zarobili tamo zatečene ustaše, ali je u toj pucnjavi poginuo i sam Đuro Hajdin.
Mirko Pleiweiss pokušao je organizirati ustroj obrane Sjevernog Jadrana, ali kad se uvjerio u izdajničko ponašanje jugoslavenskog vodstva, vojnog i civilnog, odlučio je uništiti sve vojne resurse na svom području, kako ne bi pali u ruke okupatoru i njihovim ustaškim slugama. To je i učinio u noći 12. travnja 1941. godine, nakon čega se sa svojim vojnicima povukao prema Dalmaciji, gdje je usput uništio preostale ratne brodove. Kretao se prema istoku, očekujući da će u planinskom području Jugoslavije zateći organiziranu obranu i priključiti joj se. No kudgod se kretao nailazio je na rasulo i izdaju te se najzad uputio kući u Sloveniju, bolestan i razočaran.



PRVI SLOBODNI TERITORIJ U HRVATSKOM PRIMORJU I VINODOLU
Stručno-znanstveni skup održan
16. lipnja 2006. u Novom Vinodolskom
UDK/UDC: 94(497.5 Vinodol) "1941" (063) (049.3)
STIPE TONKOVIĆ, Zagreb-Novi Vinodolski, prof. filozofije sa sociologijom, andragog, publicist, društveno politički radnik, u mirovini

Sažetak
U Novom Vinodolskom je 16. lipnja 2006. g. održan stručno-znanstveni skup O prvom slobodnom teritoriju u Hrvatskom Primorju, odnosno na području Vinodola. Bio je održan u okviru obilježavanja šezdesetogodišnjice antifašističke borbe u Europi, a tema je odabrana zbog važnosti da se istraži jedna nedovoljna, a nadasve važna činjenica - daje ustanak protiv fašizma ovdje počeo odmah nakon fašističke okupacije, te da je ovdje bio prvi oslobođeni teritorij u Hrvatskom primorju. Organizatori su nastojali temi pristupiti cjelovito, ali i naglasiti ulogu naroda u tim događajima, ne umanjujući značenje KPH i pojedinih aktera ustanka. Ukratko, skup je pokazao da ustanak nikad ne bi dao prave rezultate da nije imao podršku u narodu, da se narod nije organizirao kao logistika ustanka, uspostavivši i prvu narodnu vlast. Zato se narod našao prvi na meti okupatora, koji se s njim brutalno obračunavao šaljući ga u internaciju, paleći kuće i gospodarske objekte, ne libeći se ni ubijanja. Neprijatelj je bio silno ogorčen, jer su prve partizanske jedinice vršile snažan pritisak na neprijateljske posade i jedinice u pokretu. Izgubio je kontrolu nad prometnicama i u dijelu okupiranog teriterija, a partizanske jedinice djelovale su sve intenzivnije. Prvi oslobođeni teriterij bio je u gorskom predjelu Vinodola. Najveću ulogu u svemu tome odigrao je prvi partizanski odred osnovan na Viševici već krajem srpnja 1941., odakle se dalje umnažao broj boraca, stvarale nove vojne jedinice i rasplamsavala antifašistička borba.



CRKVA MAJKE BOŽJE SNJEŽNE U BELGRADU
UDK/UDC:726.54 (497.5 Belgrad)
Ivan Barbarić

Sažetak
Crkva Majke Božje Snježne u Belgradu, mjestu sjeverozapadno od Grižana, jedna je od najstarijih crkava u Vinodolu i vrijedan povijesni spomenik sakralne kulture. Nakon Krbavske bitke 1493. godine u Vinodol se sklanja modruški biskup s kaptolom. Belgrad je bio sjedište kaptola, a crkva Majke Božje Snježne sve do spajanja župa Belgrad i Grižane bila je tzv. Velika crkva. Zaslugom popa Mikule Muževića kapela iz 1439. godine ugrađena je u novu veću crkvu, o čemu svjedoči glagolski natpis na kamenom luku iznad glavnog portala crkve (1611.). Godine 1640. crkva je dograđena i produžena, s oltarom na sjevernoj strani. Glagoljski natpis na sjevernom zidu svetišta, datiran te godine, uz druge svećenike spominje plovana i kaštalda Mikulu Muževića. Tu su i drugi glagoljski natpisi. U crkvi se nalaze vrijedne orgulje, jedan od rijetkih instrumenata iz početka 17. stoljeća. Nedaleko od crkve je kapelica sv Marka (poklon-kapelica), a prekoputa nje je drveni križ na kojem je urezana 1962. godina. To su bili dijelovi Križnog puta u vrijeme dok su belgradska i grižanska župa bile odvojene.



LJERKA CAR MATUTINOVIĆ PJESNIŠTVO SKLADA I NEPOTROŠIVE VITALNOSTI
UDK/UDC: 821.163.42-05 Car Matutinović Lj.
Marija Gračaković, Crikvenica, profesorica hrvatskog jezikau Srednjoj školi dr. Antuna Barca u Crikvenici

Sažetak
Istaknuta hrvatska književnica Ljerka Car Matutinović, profesorica hrvatskog i talijanskog jezika s književnostima, rođena je u Crikvenici, a živi i stvara u Zagrebu. Nadahnuta je prozaistica, književnica za djecu, književna kritičarka, uspješna i cijenjena prevoditeljica, a prije svega pjesnikinja. Stvara na hrvatskom književnom jeziku, crikveničkom čakavskom idiomu i na talijanskom jeziku. Obrazovana je u duhu humanističkih znanosti, obdarena talentom, nepotrošivom vitalnošću marljiva i silno privržena zavičajnom crikveničkom ishodištu. Objavila je 15 knjiga poezije, četiri knjige pripovjedne proze, roman, priče, pjesme i slikovnice za djecu i više knjiga književno-kritičke proze te prijevoda. Uvrštena je u domaće, ali i strane antologije. Dobitnica je brojnih književnih nagrada kao i Nagrade za životno djelo Grada Crikvenice.



MIROSLAV ŠPILER
(Crikvenica, 19. XII. 1906. - Sarajevo, 30. XI. 1982.)
U prigodi 100. obljetnice rođenja
UDK/UDC: 78.071 Špiler, M.
Marija Riman,dr. spec. glazbe,Rijeka

Sažetak
Miroslav Špiler je skladatelj, dirigent, pijanist i glazbeni pedagog rođen u Crikvenici 1906. godine. Diplomirao je dirigiranje kod Frana Lhotke i kompoziciju kod Arnolda Schönberga u Berlinu. Od 1931. radi na Radio Zagrebu. Dio ratnih godina proveo je u partizanima. Skladao je 75 djela za glasovir i za mješoviti zbor, te obradio 20narodnih tema. Veći dio života proveo je u Sarajevu, gdje se uz komponiranje prvenstveno bavio pedagoškim radom.



VINKO ČANDRLIĆ - PEDESET GODINA STVARANJA U GRADITELJSTVU
UDK/UDC: 624-05 Čandrlić, V.
prof. dr. sc. ZVONIMIR MARIĆ,dr. prof. graditeljstva, Zagreb

Sažetak
Vinko Čandrlić doktorirao je na zagrebačkom Fakultetu građevinskih znanosti na kojem je bio izvanredni i redoviti profesor. Za svoj plodan stvaralački znanstveno-istraživački, nastavni i stručni rad u razvoju graditeljstva dobio je više povelja, spomenica strukovnih ustanova, raznih društvenih odličja, tri visoke stručne nagrade i nagradu za životno djelo.



SELCE - SLIKARSKA TRADICIJA I STVARALAŠTVO
UDK/UDC: 75 (497.5 Selce)
STANISLAV NINIĆ, Selce, profesor, likovni pedagog

Sažetak
Autor predstavlja likovne umjetnike koji trenutno najaktivnije djeluju u Selcu: Dubravku Kanjski i Maju Lončarić, voditeljice galerije «Stara škola», te Klaudiju Hreljac-Ninić i Stanislava Ninića, osnivače i voditelje Likovne udruge LIRAC.



"NOVLJANSKO KOLO"
KATEDRA ČAKAVSKOG SABORA
UDK/UDC: 061.22 (497.5 Vinodol)
811.163.42‘282
dr. sc. Branko Blažević

Sažetak
Rad počinje prikazom Čakavskoga sabora kao zajednice udruga - katedri, koje rade na očuvanju i promicanju čakavske kulture, a zatim opisuje rad Katedre"Novljansko kolo". Zajedničko je za sve katedre, za sada njih 25 koje djeluju u okviru Sabora, da okupljaju pregaoce, najviše čakavce, koji se zajednički trude otkrivati, čuvati, promicati i razvijati bogatstvo čakavske narodne tradicije na raznim područjima čakavske kulture, stvarane kroz duga stoljeća. Novljanska katedra nosi naziv "Novljansko kolo", čime ističe jednu kulturnu vrijednost Novoga, poznato narodno kolo i mnoštvo kulturnih sadržaja koji se njemu pridružuju, odnosno u njemu ostvaruju. Posebno je izdvojena ličnost Srećka Kabalina, jednoga od osnivača Katedre i stalnog njenog predsjednika.



STARE IZREKE I PORUKE IZ GRIŠKO-BELGRADSKOG KRAJA
UDK/UDC: 398.9 (497.5 Vinodol)
821.163.42-84:39
KATICA BARBARIĆ,Grižane

Sažetak
Sa sin ovin ča san napisala želin približit simbolične poruke, ke su se nigda prebirale va von našen kraju, a puno od njih danas krase naš čakavski izražaj. Njihovi poruki neka i dalje živu, neka se ne zaborave, zač su njihove poruke vavik dobro prišle, samo jih moramo razumit pa te nas onda i puno toga poučit. I mene su jako zainteresirale, pa san, od 1991. do 2006. leta uspela prikupit se ovo ča san uspela zapisat.



MEMORIJALNI ATELJE ZVONKA CARA
UDK/UDC: 069 (497.5 Crikvenica):73
73-05 Car, Z.
SANJA ŠKRGATIĆ, Crikvenica, profesorica, ravnateljica Ustanove u kulturi«Dr. Ivan Kostrenčić», Crikvenica

Sažetak
Akademski kipar Zvonko Car, likovni pedagog i javni djelatnik (1913.-1982., preminuo je u rodnoj Crikvenici), autor je mnogobrojnih javnih spomenika na području grada Crikvenice, vinodolskog primorja te Rijeke i Opatije. Grad Crikvenica i Ustanova u kulturi «Dr. Ivan Kostrenčić» obnovili su njegov kip- arski atelje 2007. godine, u povodu Dana Grada i otvorili stalni izložbeni postav. Prostor je oblikovala cijenjena riječka dizajnerica Vesna Rožman. Zbirka obuhvaća gotovo 50 godina Carovog umjetničkog rada, od 1933. pa gotovo do samog kraja života. U sklopu novouređenog Memorijalnog ateljea planira se organiziranje različitih umjetničkih radionica.