Dragana Kružić rođena je 9. 4. 1971. u Negotinu. Prva likovna znanja i vještine stječe u likovnoj radionici Lirac u Crikvenici, a 2005. upisuje se na Akademiju primijenjenih umjetnosti u Rijeci - smjer slikarstvo. Za vrijeme studija intenzivno sudjeluje u radu fakulteta kroz stručne i organizacijske aktivnosti. Dobitnica je Rektorove nagrade 2010. godine, a u razoblju od 2008. - 2010. ulazi među 100 najboljih studenata Hrvatske izabranih u okviru godišnjeg projekta Top stipendije za top studente u izboru tjednika Nacional. Sudjelovala je na više od 20 skupnih izložaba u Rijeci, Crikvenici, Novom Sadu i Banja Luci, a 2011. prošla je strogu selekciju žirija za 46. Zagrebački salon posvećen primijenjenoj umjetnosti i dizajnu, izlažući rad u Gliptoteci HAZU. Živi i radi u Crikvenici.

Jasna Maretić rođena je 1. svibnja 1939. godine u Vinkovcima. Studirala je slikarstvo na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti u klasi profesora lve Rezeka, a diplomirala je u klasi profesora Marina Tartaglia 1963. godine, kada postaje i č lanicom HDLU-a Zagreb. lzlagala je na 27 samostalnih izložaba te na brojnim i značajnim skupnim izložbama u zemlji i inozemstvu (ltalija, Njemačka, Bugarska, Mađarska). Sudjelovala je u radu desetak likovnih kolonija. Dobitnica je nekoliko nagrada i priznanja za svoj rad. Radovi joj se nalaze u mnogim javnim prostorima te muzejskim i privatnim zbirkama.
živi i radi u Labinu.

Ambroz Oroši rođen je 21. kolovoza 1958. u Prištini. Diplomirao je 1984. na Akademiji likovnih umjetnosti u Prištini, na Odsjeku grafike, u klasi prof. Zorana Jovanovića. Tijekom školskih praznika boravi u Crikvenici, a po završenoj Akademiji tu se i stalno nastanjuje. Likovno se izražava u okviru crtačkih i grafičkih disciplina te kombinirajuci različite tehnike. Autor je brojnih grafika u tehnikama: aquatinta, bakropis i linogravure. Odmah nakon studija započinje umjetnički ciklus znakovitog naziva Teška zajedništva, a preseljenjem u Primorje 1984. godine proširuje svoj tematski krug motivima mediteranskog podmorja.
U krugu obiteljskog zlatarskog obrta okušao se i u oblikovanju zlata i plemenitih metala, primjenjujući autohtona obilježja Crikvenice i Vinodola. Tijekom 1980-ih i do 2004 godine, bavio se pedagoškim radom u osnovnim školama u Novom Vinodolskom, Bribiru, Senju i Crikvenici. Član je HDLU-a Rijeka od 1985. lzlagao je na osam samostalnih i više skupnih izložaba. Živi i radi u Crikvenici.

Vilim Svečnjak rođen je 12. srpnja 1906. u Zagrebu. Obitelj se 1908. preselila u Čabar (Gorski kotar) gdje je otac otvorio fotografski atelijer. Po završetku osnovne škole u Čabru, kao privatni đak, položio je dva razreda na sušačkoj Realnoj gimnaziji. Godine 1920. nastavio je školovanje na Realnoj gimnaziji u Zagrebu. Godine 1927. upisao je kiparski odjel na zagrebačkoj Umjetničkoj akademiji kod R. Valdeca i F. Kršinića. Te je godine zbog ilegalnog rada prvi puta uhićen. Na slikarski odjel prešao je 1929. Nastavnici su mu bili: M. Vanka, V. Becić, T. Krizman, Lj. Babić i M. Tartaglia. Diplomirao je 1933. Nakon Akademije studirao je u Parizu kao stipendist francuske vlade. Bio je član grupe Zemlja, grupe Napredni hrvatski umjetnici, jedan od utemeljitelja grupe Mart, utemeljitelj grupe Ars. Utemeljio je ljevičarski Pučki teatar u Zagrebu (1931.), ULUH-a u Rijeci (1946.) te Galeriju likovnih umjetnosti u Rijeci (danas MMSU, 1948.) koju je vodio do 1951. Radio je kao redatelj u karlovačkom kazalištu i kao scenografu HNK-u Zagrebu, kao predavač likovnog odgoja na sušačkoj gimnaziji i kao nastavnik na Akademiji primijenjenih umjetnosti u Zagrebu. Na Krležin poziv preuzeo je 1951. dužnost glavnog urednika za ilustracije i opremu enciklopedijskih izdanja Jugoslavenskog leksikografskog zavoda. Pisao je likovne kritike za Vjesnik i Borbu. Bio je predsjednik LIKUM-a (1955.-1957.), predsjednik Zagrebačkog centra Europskog društva kulture za Hrvatsku (S.E.C.) te član Hrvatske akademije zna­ nosti i umjetnosti. Dobitnik je Nagrade Vladimir Nazor za životno djelo (1978.), Nagrade AVNOJ-a (1982.), Nagrade grada Zagreba (1988.). Umro je u Zagrebu 3.6.1993. godine.

Josip Diminić rođen je 17. lipnja 1937. godine u Svetom Lovreču kraj Labina. Završio je u Zagrebu Školu primijenjene umjetnosti 1957., a 1963. diplomirao je slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi profesora Marina Tataglije. Od 1965. živi u Labinu. Redoviti je profesor na Odsjeku za likovnu umjetnost pri Filozofskom fakultetu u Rijeci od 1984. godine, a od 2005. na Akademiji primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci.
Od sedamdesetih godina u njegovom dijelu prevladavaju nefiguralni obojani reljefi u drvu i skulpture u drvu, kamenu i bronci. U kasnijem razdoblju prevladavaju antropomorfni oblici i stilizirane forme ptice. Samostalno je izlagao na brojnim izložbama u zemlji i inozemstvu. Autor je brojnih javnih spomenika. ldejni začetnik i suosnivač je likovne grupe Labinski atelieri, Mediteranskog kiparskog simpozija, periodične izlozbe Ars Histriae i Međunarodne studentske kiparske škole u Vrsaru. Godine
2008. realizirao je kip sv. Nikole u bronci za Grad Kraljevicu. lste godine Senat Sveučilišta u Rijeci dodjeljuje mu počasno zvanje professor emeritus. Do danas je izlagao na 115 samostalnih izložaba. Autor je 11 grafickih mapa. Do sada je za svoj rad primio 27 nagrada. Zivi i radi u Diminićima i Labinu.

Tomo Gerić rođen je 1933. u Vrbanovcu. Diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1957. u klasi prof. Otona Postružnika. Od 1957. do1962. suradnik je Majstorske radionice Krste Hegedušića. lzlagao s grupom Mart u Austriji (1961.) i Nizozemskoj (1962.). Godine 1970. nastanio se u Oprtlju (lstra) gdje je proveo 23 godine, a 1994. doselio je u Rijeku. Nakon Akademije, sve do umirovljenja, djeluje kao samostalni umjetnik s gotovo podjednakim interesom za slikarstvo,kiparstvo,keramiku i crtež.Ostvario je brojne samostalne iskupne izložbe (Zagreb, Nurnberg, Pazin, Poreč, Rab, Rijeka, Krk, Buzet,Opatija, Novi Vinodolski), više nagrada i priznanja (Nagrada Vjesnik na III. lzložbi jugoslavenske grafike 1964., srebrna i zlatna medalja s diplomom za područje keramike 1968., Ex tempore Rovinj 1979., Prva nagrada za slikarstvo Ars Histrie 1980., Prva nagrada za suvenir Istre Primorja 1986.). Član je HDLUR-a od 1970.