Vinodolski zbornik
cijena: 40,00 kn Vinodolski zbornik br. 13 Godina izdanja: 2010..
ISBN: ISSN: 0351-5516
Izdavači: Centar za kulturu "Dr. Ivan Kostrenčić"
Uvez: meki
Jezik: hrvatski, engleski
Broj stranica: 288

Teme: gospodarstvo, turizam, povijesno-kulturna baština, povijest, arheologija, umjetnost

naklada: 500 primjeraka

SAŽECI OBJAVLJENIH ČLANAKA


RAZVOJ TURIZMA U HRVATSKOM PRIMORJU I GORSKOM KOTARU 1945. - 1980.
UDK:338.48 (497.5-35 Rijeka)"1945/1985"
Branko Blažević, dr. sc., sveučilišni profesor na Fakultetu za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu u Opatiji, Novi Vinodolski

Sažetak
Autor daje prikaz razvoja turizma u Hrvatskom primorju i Gorskom kotaru za razdoblje od 40 godina, tj. između 1945. i 1985. U tom relativno dugom razdoblju objašnjava se uloga turizma u društveno ekonomskom razvoju Hrvatske. Posebno se analiziraju mjere za stimuliranje proširene reprodukcije u turizmu Hrvatske od 1966.-1976. godine (kada se i izgradio najveći dio turističke infrastrukture u Hrvatskoj) i njihov utjecaj na turistički razvoj Hrvatskog primorja i Gorskog kotara, kroz analizu pokazatelja i rezultata takvih mjera. Autor prikazuje rang 20 općina Hrvatske prema veličini narodnog dohotka ugostiteljstva i turizma; Turizam Hrvatskog primorja i Gorskog kotara u razvoju jadranskog područja kroz podatke udijela i ranga ugostiteljstva i turizma u narodnom dohotku nekih općina Hrvatske i Hrvatskog primorja u 1956. i 1980. godini, kao i indekse narodnog dohotka po stanovniku u nekim turističkim općinama Hrvatske i Hrvatskog primorja u odnosu prema republičkom prosjeku. Posebno analizira utjecaj turizma na zaposlenost i životni standard stanovništva te učinkovitost kapitala uloženog u hotelijerstvo i ugostiteljstvo Hrvatske u razdoblju 1960.-1990. kroz kretanje prosječnog kapitalnog koeficijenta, kao i kretanje ponude kapitala. Na kraju analizira karakteristike nekih elemenata turističke ponude, a osobito smještajnih kapaciteta i njihovu strukturu u Hrvatskom primorju i Gorskom kotaru.



ARHEOLOŠKA BAŠTINA JADRANOVA
UDK:902.03(497.5 Jadranovo)"652"
Ranko Starac, arheolog, kustos Pomorsko povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka

Sažetak
Krajem 19. stoljeća s područja naselja Jadranovo (izvornog naziva Sveti Jakov-Šiljevica) počeli su u muzejske zbirke pristizati pojedinačni predmeti antičkog porijekla, otkrivani obradom tla uz obalu poluotoka Havišće. Na početku 20. stoljeća prekopani su grobovi iz ranocarskog razdoblja na položaju Rtac uz uvalu Lokvišće. Tijekom 70-tih godina 20. stoljeća sustavno je rekognoscirano podmorje između Jadranova i obližnjih obala otoka Krka pod vodstvom Radmile Matejčić, a prva zapažanja o ostatcima pretpovijesne gradine na brijegu Čelo iznad uvale Lokvišće donosi Aleksandra Faber. Tijekom 90-tih godina 20. stoljeća arheološkim istraživanjima u Jadranovu intezivno se bavi Ranko Starac. Najstariji arheološki nalazi pripadaju kasnom neolitiku i eneolitiku, a malo naselje na vrhu brijega Čelo utemeljeno je u ranom brončanom dobu, s trajanjem života kroz čitavo drugo tisućljeće prije Krista. Tragovi naselja iz posljednjeg tisućljeća stare ere nisu uočeni, ali se od trećeg stoljeća prije Krista intezivno koristi pristanište uz obalu male uvale Lokvišća, gdje su pronađeni predmeti grčko-helenističkog porijekla, ali i brončana spona porijeklom iz predalpskog područja te numidijski novac kovan za vladara Micipse. Vrlo vjerojatno je zona poluotoka Havišće bila poprištem događaja povezanih uz blokadu otoka Krka u građanskom ratu između legija Pompeja i Cezara 49. godine prije Krista. Strateški značaj uvale Lokvišće prepoznat je u kasnoj antici, kada se ovdje gradi utvrđeni stambeno-vojnički objekt, čiji se ostatci nakon provedenih istraživanja mogu danas i razgledati. Spomenuti kasnoantički objekt bio je u funkciji i tijekom 6. stoljeća, a u njegove ruševine povremeno su se sklanjali novodoseljeni Hrvati, koji su ovdje preko morskog tjesnaca prelazil na otok Krk. Krajem srednjeg vijeka nad ruševinama kasnoantičkog kompleksa uz uvalu Lokvišća izgrađuje se mali objekt u funkciji magazina i zakloništa. Tada je ovo područje pripadalo srednjovjekovnoj općini Drivenik. Na samom početku 17. stoljeća mletački plaćenici tijekom dugotrajnog rata s uskocima razaraju kućicu u uvali Lokvišća i ubijaju zatečene uskoke. Ovim događajem završava slijed događaja na poluotoku Havišće. Od kraja 18. stoljeća rastom naselja uz crkvicu Svetog Jakova arheološke zone se krče i pretvaraju u vrtove i vinograde, a danas ih prekriva šuma.




VINODOLSKI ZAKON
UDK: 34(497.5 Vinodol)"1288"
Ivan Barbarić, prof. , Grižane

Sažetak
Potreba da se dobri stari običaji, po kojima se upravljalo i sudilo u Vinodolu, popišu i sakupe u jedan zakonik, dovela je do sastavljanja i potpisivanja Vinodolskog zakona 6. siječnja 1288. godine u Noviradu, današnjem Novom Vinodolskom. U prisustvu kneza Leonarda, taj naš najstariji pravno-povijesni i kulturni spomenik na narodnom jeziku, pisan glagoljicom, potpisali su predstavnici devet vinodolskih gradova: Novigrada, Ledenica, Bribira, Grižana, Drivenika, Hreljina, Bakra, Trsata i Grobnika. Vinodolski zakon javlja se na prijelazu iz starog općinskog u novo donacionalno-feudalno uređenje. Iz njega se vidi na koji su način do tada slobodni Vinodolci došli u zavisan položaj. Iako naoko izgleda da su tu popisani stari običaji po kojima su stanovnici Vinodola živjeli od davnine, u stvari tu se radi o izmjenama tamošnjeg starog prava u skladu s novim prilikama nastalim poslije 1225. godine, kada je Vinodol došao pod vlast krčkih knezova Frankopana. Time feudalni gospodari osiguravaju svoje pravo na ekonomsku eksploataciju te vrhovnu sudsku i administrativnu vlast i zakonskim putem. Međutim, vinodolski gospodari nisu rušili staro uređenje, već su ga radeći sistematski i taktično prilagođavali svojim potrebama i interesima.


GRADNJA SAMOSTANA I CRKVE SV. ANTUNA PADOVANSKOGA U CRIKVENICI
UDK: 726.7(497.5 Crikvenica)"1927/1930"
UDK: 726.54(497.5 Crikvenica)"1927/1930"
Ivo Benić, prof., , Crikvenica

Sažetak
Autor donosi prikaz povijest gradnje samostana i crkve sv. Antuna Padovanskog u Crikvenici. Gradnja samostanske zgrade počinje se planirati već po dolasku prvoga franjevačkog redovnika, provincijala Augustina Juničića u Crikvenicu 1927. godine. Samostan je dovršen potkraj 1930. godine, a već 1934. počinje rušenje stare crkvice sv. Antuna, da bi na njenom mjestu moglo biti sagrađeno novo crkveno zdanje. Projekt crkve izradio je ing. Viktor Zelinsky iz Zagreba i to prema idejnom nacrtu akademskog kipara Zvonka Cara. Na Badnjak 1934. godine održana je prva polnoćka u novoj crkvi. U narednim godinama nabavljana je crkvena oprema, a tek u listopadu 1939. obavljena je svečana posveta crkve. Zvonik je građen u više etapa, od 1933. do 2009. godine, kada je konačno podignut do planirane visine od 39 metara, zajedno s križem.



CRIKVENIČKI OGRANAK STARE PLEMENITE OBITELJI KRAJAČ
UDK: 929.52Krajač
Sanja Škrgatić, prof., ravnateljica Centra za kulturu Dr. Ivan Kostrenčić, Crikvenica

Sažetak
U članku se istražuje veza poznate hrvatske plemenite obitelji Krajač iz Senja s crikveničkim Krajačima. Brojni su članovi ove obitelji zabilježeni u literaturi. Prvi se spominju plemić Martin Krajač i njegov sin Matko od Steničnjaka, koji su se iz područja oko rijeke Neretve preselili u Steničnjak, na prostoru današnje Karlovačke županije. Krajačima je priznato hrvatsko plemstvo godine 1636. zaključkom Sabora Kraljevine Hrvatske i Slavonije. Od sredine 16. stoljeća učestali turski napadi prisilili su hrvatsko stanovništvo na bijeg iz pograničnih područja. Krajači izgleda utočište nalaze u Modruškoj županiji i to u zaselku Ladvič nad Crikvenicom. Početkom 19. st. jedan od trojice braće, Tomo odlazi u Senj i vjerojatno sasobom odnosi grbovnicu te nastalja plemenitu lozu, a dvojica, Ivan i Mate ostaju na imanju u Crikvenici i bave se poljodjelskim i obrtničkim zanimanjima.



PROSLAVLJENA 510. OBLJETNICA ROĐENJA JULIJA KLOVIĆA U RODNOM MJESTU GRIŽANE
UDK: 75.071 Klović, J.(063)
Ivan Golub, akademik, Zagreb

Sažetak
Autor donosi sažeti prikaz događanja na dan 5. prosinca 2008. u Domu kulture u Grižanima kojima je obilježena je 510. obljetnica rođenja Julija Klovića. Tom je prigodom dr. sc. Milan Kruhek održao je predavanje Frankopanski Kašteli u Vinodolu popraćeno svjetlopisima Zvonimira Gerbera. Sam autor, akademik Ivan Golub darovao je Grižanima bibliofilsko izdanje pjesan - poemu Maximus in minimis s njegovim stihovima i s iluminacijama Ivana Lackovića Croate. U prostoru Doma kulture otvorena je izložba slika Kloviću u čast koje su nastale tijekom rada Likovne kolonije Juraj Julije Klović.



J. J. KLOVIĆ U FRANCUSKOJ
UDK: 75.071 Klović, J.
Slavko Matejčić, dipl. oec., Crikvenica

Sažetak
Autor istražuje novi podatak prema kojem je Juraj Julije Klović jedno kratko vrijeme boravio u Francuskoj. Tragom te informacije i ostalih dokumenata i literature, autor je pokušao procijeniti vrijeme odlaska u Francusku i povratka u Italiju velikoga sitnoslikara. Prema svim naznakama koje proizlaze iz poznatih činjenica, ocijenio je da je najvjerojatnije razdoblje kada je Klović boravio u Francuskoj bilo između rujna 1552. i travnja 1553. godine. Osim toga, u članku se spominje i slika sv. Uršule, koju je naslikao Klović i koja je poslana u Prag kao poklon. Uz to spomenut je i Klovićev učenik, koji bi u Pragu trebao prepoznati sliku i posvjedočiti o njenoj vrijednosti. Prema autoru, taj Klovićev učenik koji u pismu nije identificiran, trebao bi biti Bartholomeus Spranger. U pismu ima još nepoznanica, koje zahtijevaju dalja istraživanja koja trebaju više rasvjetliti boravak Jurja Julija Klovića u Francuskoj.



KLOVIĆEVE OBLJETNICEKAKO SMO SE ODUŽILI VELIKOM SITNOSLIKARU KLOVIĆU
(Grižane 1498. - Rim 1578.)
UDK: 75.07 Klović, J.
Ivan Barbarić, prof., Grižane

Sažetak
Proslave 400. obljetnice smrti i 500. obljetnice rođenja Jurja Julija Klovića obilježene su na svečan način u njegovom rodnom mjestu Grižane, kao i u Zagrebu. Tim povodom održani su i znanstveni skupovi o životu i umjetničkom opusu ovog svjetski poznatog minijaturista. Dosta je u to vrijeme o njemu napisano, ali spomenimo najznačajnije, a to su monografije vezane uz Klovićeve jubileje: Maria Cionini Visani Julije Klović (1977.) i Ivan Barbarić Knez minijature-Juraj Julije Klović Croata (2000.). U Grižanima je postavljen stalni postav izložbe kao temelj za Muzej Klović (2007). U nekadašnjem pavlinskom samostanu u Crikvenici otkrivena je spomen-ploča u spomen da je tu kod Pavlina Klović uz opću naobrazbu dobio i prvu poduku o slikarstvu. Kroz sve ovo na neki smo se način odužili velikom hrvatskom umjetniku, koji nikada nije zaboravio svoju domovinu i svoje porijeklo.


OTKRIVANJE SPOMEN PLOČE J. J. KLOVIĆUNA ZGRADI BIVŠEGA PAVLINSKOG SAMOSTANA U CRIKVENICI
Dr. sc.Stanko Antić i Sanja Škrgatić, Crikvenica
UDK: 75.07 Klović, J.

Sažetak
U Crikvenici je 12. kolovoza 2009. otkrivena spomen ploča posvećena Jurju Juliju Kloviću, u znak sjećanja na njegovo hrvatsko porijeklo i školovanje provedeno u Crikvenici. Spomen-ploča sadrži Klovićev auto-portret i postavljena je na zgradi bivšega pavlinskog samostana, u kojem je danas smješten hotel Kaštel. U prolazu prema crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije postavljena je stalna izložba koja prezentira Klovićeva najznačajnija djela i životni put od Grižana do Rima.



HELENE ODILON U CRIKVENICI I SELCU
UDK: 792.071.2 Odilon, H.
Dr. sc. Žarko Domljan, Zagreb

Sažetak
Slavna njemačka glumica Helene Odilon, rođena je 1. srpnja 1865. godine u Dresdenu kao Helene Petermann. Umjetničku karijeru je započela u Berlinu, a u bečkom Volkstheateru je ostvarila svoje najzapaženije kazališne uloge. Zahvaljujući nedvojbenom glumačkom umijeću i neodoljivom erotskom magnetizmu plijenila je pozornost gdje god se našla. U dva navrata odlazi na turneju u SAD, vraćajući se ovjenčana slavom i financijskim uspjehom. Tijekom kraćeg odmora u Tirolu 1903. godine pretrpjela je tešku moždanu kap, od koje joj je ostala djelomično paralizirana desna strana tijela. Svoje ogromno bogatstvo počela je rasipati u potrazi za lijekom. Na tome putu, 1906. dolazi u naše krajeve i boravi u crikveničkom hotelu Park, gdje susreće, a uskoro se i udaje za zagrebačkog apotekara Belu pl. Pečića. već 1912. sagradila je dvije vile u Selcu, jednu na selačkoj Punti za svoj boravak, a drugu na putu prema Crikvenici za sanatorij. Izbijanjem Prvoga svjetskog rata i poremećajem na financijskim tržištima obezvrijeđena je imovina Helene Odilon. Uskoro ju napušta suprug Bela zbog operne pjevačice Maje Strozzi. Naredne godine Helene Odilon živi u vrlo oskudnim uvjetima te umre u potpunoj anonimnosti 9. veljače 1939. godine u jednoj ubožnici u Badenu nedaleko od Beča.



BERNARD CAR -PIONIR PACIFIČKOG TUNOLOVA
UDK: 839.2(73) (091)
UDK: 839.227
Eleanor Carr De Bellis, San Pedro, Kalifornija, SAD

Sažetak
Autorica u svom članku, prvi puta objavljenom 1988. godine u dnevnim novinama u San Pedru, opisuje napredak ribarstva i ribarske industrije u Los Angelesu u razdoblju prije Drugoga svjetskog rata. Njezin otac Bernard Car, rođen 1892 godine u Crikvenici, bio je jedan od sudionika pothvata izgradnje velikih tunolovaca za lov tune na otvorenom moru. Novi brod Paramount izgrađen je 1937. godine, a raspolagao je spremištem za ribu kapaciteta od tristotine tona. Riba se skladištila u posebnom rashlađenom rasolu, što je omogućavalo dulja putovanja i veći izlov tune. S kapetanom Bernardom Carom brod je pratio i lovio tune uz obale Južne Amerike te otkrivao nova lovišta za ribarsku flotu San Pedra.


DRAGOMIR ŽANIĆ - NOVLJANSKI KRONIČAR, PJESNIK, SLIKAR…
UDK: 821.163.42 - 05 Žanić, D.
UDK: 929 Žanić, D.
Franjo Deranja, prof., Novi Vinodolski

Sažetak
Autor predstavlja svestrano nadarenog Dragomira, Dragu Žanića, našeg suvremenika koji se između ostaloga bavi i pjesništvom. U izboru autora članka možemeo pročitati i tri Žanićeve pjesme pisane novljanskom čakavštinom.



PRIM. MR. SC. STANKO JURDANA
RAZGOVOR POVODOM 40 GODINA TALASOTERAPIJE U CRIKVENICI
UDK: 61-05 Jurdana, S.
UDK: 615.839 (497.5 Crikvenica) (091)
Andrea Car, prof., Crikvenica

Sažetak
Razgovor s prim. mr. sc. Stankom Jurdanom, osebujnim liječnikom koji je 1960. osnovao Zavod za talasoterapiju u hotelu Therapia u Crikvenici te kasnije bio šef cjelokupnoga medicinskog odjela nove Thalassotherapije Crikvenica, sve do umirovljenja 1989. godine, nastao je povodom obilježavanja 40 godina talasoterapije u Crikvenici. Prim. mr. sc. Stanko Jurdana je publicirao preko 60 stručnih radova iz područja otorinolaringologije, turističke medicine, zdravstvenog turizma i povijesti medicine, počasni je član Hrvatskoga liječničkog zbora, aktivni je planinar te djeluje i u nekoliko stručnih i kulturnih društava, osobito kao tajnik i dopredsjednik Ekološkoga društva Crikvenica. Godine 2004. mu je Grad Crikvenica dodijelio Nagradu za životno djelo za iznimna dostignuća i doprinos od osobitog značaja za razvitak i ugled Grada Crikvenice, a naročito za promidžbu na području zdravstvenog turizma te poticanje aktivnosti koje su bile tome usmjerene. U razgovoru s prim. mr. sc. Stankom Jurdanom saznaje se više o njegovoj karijeri, počecima i razvoju talasoterapije u Crikvenici, osnivanju medicinskih ustanova te njegovim promišljanjima o suvremenoj medicini.



TRADICIJSKO GRADITELJSTVO VINODOLA
UDK: 728.6 (497.5 Vinodol)
UDK: 39:72˃ (497.5 Vinodol)
Stanko Antić, dr. sc, Zagreb-Selce

Sažetak
Članak daje pregled povijesno - kulturne baštine Vinodola, napose graditeljstva. Glavna je pozornost usmjerena na tradicionalnu, srednjovjekovnu kuću, napose na kuću s balaturom (shodištem). Kuća se promatra u cjelini svog okruženja, s dvorištem, okućnicom, u seoskoj sredini, a u središtu je propitivanje kako je živio vinodolski težak i zašto je izgradio upravo takvu kuću. Povijesno promatrano vinodolsko graditeljstvo prikazano je u pet slojeva. Počevši od prizemnice (potleušica u kamenu), kuće na kat s vanjskim ili unutrašnjim shodištem, postruralne kuće, zatim gradske kuće, do turističke kuće. Članak je dio izvješća o istraživanju vinodolske graditeljske baštine, u okviru kojeg je autor detaljno fotografitao većinu starijih vinodolskih kuća i detalje stare arhitekture, istražio gotovo svu tiskanu literaturu i web izvore o toj tematici te pripremio knjigu koja će uskoro biti spremna za tisak.


NAŠA GORA - ŽIVOT Š NJUN I OD NJE
UDK394 (497.5 Vinodol)
UDK: 94 (497.5 Vinodol)
Katica Barbarić, Grižane

Sažetak
Autorica na slikovit i emotivan način donosi prikaz života u grižansko-belgradskoj Gori (šumi) i što je sve ta gora značila i danas znači za ljude ovog kraja. U članku se navode mnogobrojni lokalni toponimi s opisima predjela. Na izvornoj griškoj čakavštini nižu se lirski opisi prirode, običaja i svakodnevnih zbivanja kakvih se autorica sjeća još iz vremena svoga djetinjstva i rane mladosti. Gotovo plastično, autorica opisuje teregobe toga načina života. Prati tijek privremenog življenja obitelji va Gori, kamo se u ljetnim mjesecima odlazilo da bi se obrađivali šumski vrtovi, kosilo livade, brinulo o stoci i na druge načine ostvarivalo sve što je bilo potrebno za familiju, kao dopuna onome što se privredilo doma u Vinodolu. Nakon Drugoga svjetskog rata počele su se obnavljati kućice uništene u ratu, a Vinodolci su ponovno počeli odlaziti u Goru,obrađivati vrtove i kositi ravnice.



KOČIJAŠI U NOVOM VINODOLSKOM POSLIJE DRUGOGA SVJETSKOG RATA
Sjećanja iz poratnih godina u Novom Vinodolskom
UDK: 629.313-05 (497.5 Novi Vinodolski)"19"
Ivica Dražić

Sažetak
Autor zapisuje svoja sjećanja iz djetinjstva, s početka 20. stoljeća, o kočijašima koji su radili u Novom Vinodolskom ili su često dolazili iz drugih mjesta prevozeći robu. Uglavnom piše o članovima svoje obitelji, a spominje i još nekoliko zanjimljivih ličnosti koje su na autora članka ostavile dubok dojam.



DJEČJI VRTIĆ U BRIBIRU U RAZDOBLJU 1955.-2007. GODINE
UDK: 373.24 (497.5 Bribir) "1955/2007"
Dajana Jerčinović

Sažetak
Organizirani predškolski odgoj počeo je u Bribiru 1954. godine, kada je osnovan Dječji vrtić Dragica Jurčić s prvom odgojiteljicom Marijom Divjakinja rođ. Dražić, koja je radila je od 1954. do 1964. Nakon trogodišnjeg prekida rada, u šk. godini 1967/68. vrtić radi u sklopu Osnovne škole dr. Josipa Pančića. Barica Majhen je prva školovana odgojiteljica, no ona se zadržala samo jednu godinu, pa se 1968. u vrtiću zaposlila Ljubica Vukelić rođ. Radulović. Ona punih 16 godina, sve do 1984., odgaja male Bribirce, a tada prelazi u crikvenički vrtić. Vrtić se izdvaja iz sastava Osnovne škole i postaje područni vrtić Dječjeg vrtića Radost iz Crikvenice. Ljubicu Vukelić nasljeđuje Dajana Jerčinović rođ. Pađen, koja u bribirskom vrtiću radi 23 godine kao odgojiteljica. Godine 2007. Općina Vinodolska otvara vrtić Cvrčak i mrav kao samostalnu ustanovu, a Dajana Jerčinović postaje prva ravnateljica.