SAŽECI OBJAVLJENIH ČLANAKA



TURISTIČKA DESTINACIJA U UVJETIMA SUVREMENE TURISTIČKE POTRAŽNJE
Dragan Magaš, dr. sc., Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu u Opatiji

Sažetak
Razvoj turističke destinacije nasuprot zatvorenim i vrlo često oskudnim elementima ponude pojedinih lokaliteta držimo suvremenim odgovorom na suvremene preferencije turističke potražnje. Istina je da povijesno ishodište turističkih destinacija nalazimo u turističkim mjestima, međutim, njihova zatvorenost i nekoordiniranost karakterizira razdoblje tzv. stare marketinške koncepcije, nasuprot novoj marketinškoj koncepciji kojoj je svojstven turistički razvoj is ključivo na bazi informacija s tržišta. Stoga danas govorimo o turističkoj destinaciji kao tržišno-turističkoj cjelini, čija opstojnost uvjetuje izrazitu specijalizaciju i diferencijaciju, tj. segmentaciju kao odgovor na suvremene turističke preferencije, gdje će svaki pojedinačan nositelj ponude koristiti sve prednosti lokalnog i regionalnog područja, a s ciljem da dobrom koordinacijom i kooperacijom stvori destinacijski proizvod.


EKONOMIJA PRODUŽENE TURISTIČKE SEZONE
Vito Gašparović, dr. ekonomskih znanosti, u mirovini, Zagreb-Kačjak

Sažetak
Ekonomičnost turističke usluge raste progresivno s vremenom produženja sezone, a to se može postići ponajviše razvojem zdravstvenog turizma, zatim turističke ponude starijim osobama, ribolova i lova, sporta i rekreacije, kongresnog turizma itd. Na području Crikveničko-vinodolske rivijere postoje pretpostavke za takvo turističko gospodarstvo. Turizam ovdje i počinje raznovrsnim zdravstvenim oblicima jer su zato osobite klimatske prilike. Postoje i neki kapaciteti, koji su zapostavljeni razvojem masovnog turizma. Nužno je razviti strategiju orijentiranu na turizam i druge turističke usluge, kako bi se produžila sezona i tako to gospodarstvo učinilo ekonomičnijim. Zato je potrebno uspostaviti prikladnu organizaciju, sposobnu za suvremene zdravstvene potrebe čovjeka, opremljenu odgovarajućim kadrovima i modernom opremom. U tome ima povijesnog iskustva, ima i vrlo znakovitih inicijativa i više primjera kako se to može učiniti (primjer: Poliklinika Terme u Selcu).


PRIHVATNI POTENCIJALI TURIZMA U NOVOM VINODOLSKOM
Branko Blažević, dr. sc., Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu u Opatiji

Sažetak
Prihvatni potencijali su jedan od važnih ograničenja u turističkom razvoju. Ono je jedan od elemenata organiziranja prostora za turističko gospodarstvo. U ranijim godinama bilo je puno pogrešnih odluka u upravljanju prostorom, koje su ponekad vodile kaotičnoj situaciji. Budući razvoj turističkog gospodarstva u mnogome je time ograničen. Cilj je zaustaviti taj trend (primjer nekontrolirana izgradnja raznih smještajnih kapaciteta), te turizam razvijati u okvirima danih ograničenja (nova revalorizacija prostora!). Razmatraju se osnovne grupe parametara za određivanje turistički prihvatljivog potencijala, kao što su: a) fizičko - ekološko - infrastrukturni, b) sociodemografski i c) političko-ekonomski parametri. Potom se na primjeru Novog Vinodolskog definiraju četiri skupine razvojnih scenarija: a) scenarij slobodnog razvoja bez ikakvog ograničenja, b) scenarij intenzivnog turističkog razvoja, c) scenarij alternaivnog turističkod razvoja i d) scenarij održivog (sustainable) turizma. U Novom Vinodolskom mogu se sjediniti neke prednosti ovih strategija i razviti scenarij intenzivnog kontroliranog razvoja turizma.


GRAD CRIKVENICA I OPĆINA VINODOLSKA - RAZVOJ JEDINSTVENE TURISTIČKE DESTINACIJE
Marijana Gašparović, diplomirani ekonomist, Turistička zajednica Općine Vinodolske, Tribalj

Sažetak
Ovaj rad bavi se sagledavanjem mogućnosti razvoja turizma na području Grada Crikvenica i Općine Vinodolske kao jedinstvene turističke destinacije. Na temelju sagledavanja potencijala obiju lokalnih jedinica daje se prijedlog razvoja tog područja kao jedinstvene turističke destinacije, bez obzira na političku podijeljenost na lokalne jedinice kao i prijedlog razvoja novih vrsta turizma radi produžavanja turističke sezone na razdoblje od 6 i više mjeseci.
Vodeći trend trenutno u turizmu je segmentacija tržišta potražnje sa sve većim brojem gostiju koji žele sudjelovati u rekreativnim aktivnostima, upoznati se s lokalnim običajima, kulturom, uživati u netaknutoj prirodi i iskusiti nove doživljaje.


ČOVJEK - EKOLOGIJA - TURIZAM
Vesna Parat, diplomirani ekonomist (turizam), Jadran d.o.o., Crikvenica

Sažetak
U članku se obrazlaže pojam novih razmišljanja u svijetu, preispituje se odnos »ekologije« i »turizma«. Daje se kratak povijesni pregled ekološkog pokreta u Europi i svijetu nakon II. svjetskog rata. Čovjek je u središtu čija gospodarska djelatnost u jednom dijelu narušava ravnotežu prostora a turizam kao fenomen današnjice samo je jedan je od učesnika razvoja i oblika ljudske djelatnosti. Turizam pretpostavlja kvalitativnu promjenu nekog područja uz uvjet da postoji sinergijsko djelovanje svih učesnika u procesu razvoja. Ekologijsko promišljanje u zaštiti prostornog resursa podržava »održivi razvoj«, ne limitira čovjekov opstanak i djelatnost već omogućava alternativne oblike turizma kao što je na primjer fenomen »eko turizam«.


PRILOG KONCEPCIJI ATRAKTIVNIJEG TURIZMA U SELCU
Stanislav Antić, doktor društvenih znanosti, profesor u mirovini, Selce

Sažetak
U 20. stoljeću Selce je doživjelo visoku razinu razvoja i to prvenstveno turističkog. Krajem tog vremena nastao je zastoj u mnogome sličan ekonomskoj krizi koja se odrazila i na sve ukupan život Selčana. Pitanje je kakav razvoj se može očekivati u novom stoljeću. Temeljne maksime razvoja Selca su izražene u ove tri paradigme: 1) ”biti u trendu" turističkog razvoja u Europi, a to traži atraktivniju ponudu (katalog, atlas i kalendar atrakcija); 2) ”produžavanje sezone”; i 3) "moderan obiteljski turizam”. Zato su potrebni i novi resursi: prostor (širenje pre ko magistrale i istočno od Rtića), prilagodba uvjetima posezone i zimske sezone, revalorizacija turističkih resursa unutar stare zone, nova organizacija, kadrovi i stalna edukacija pučanstva…).


RAZVOJ PODUZETNIŠTVA
Branko Haistor, diplomirani ekonomist, Croatia osiguranje - ekspozitura Crikvenica, predsjednik Udruženja obrtnika Crikvenica
Željko Dimitrić, diplomirani pravnik, tajnik Udruženja obrtnika Crikvenica

Sažetak
Na ovom području prevladava uslužno gospodarstvo, osobito ugostiteljstvo i trgovina, dok su ostale djelatnosti malo zastupljene. Sve je ovdašnje gosdpodarstvo vezano na turizam, te je ovo gospodarski monokulturalno područje. Pretežiti, pak, dio ugostiteljsko turističke djelatnosti raspoređen je na obalnom području, te je zapostavljen zaobalni i gorski dio. Na njima je, pak, razvijeno nešto drugih gospodarskih aktivnosti, ali je sve to skupa nedovoljno, sa svim posljedicama koje ostavlja monoklulturalno gospodarstvo u nekom kraju. No uvjeti za širenje gospodarskih aktivnosti, ponajviše obrta i poljoprivrede, lova i ribolova postoje, sa specifičnostima u pojedinim užim područjima - obalnom, zaobalnom i gorskom dijelu. Razmatraju se te mogućnosti i razvijaju strategije koje tome vode, naglašavajući privatno poduzetništvo kao okosnicu toga. Zato postoje mnoge pretpostavke, potrebno je samo usmjeriti, potaknuti, podržati privatnu poduzetničku inicijativu i uklopiti je u privredno aktivne programe, koji će povratno pozitivno utjecati na razvoj turizma i s njim činiti cjelinu, neku vrstu njegove infrastrukture, prateće aktivnosti i logistike.


TERME SELCE & POLIKLINIKA TERME
Ivan Brozičević, dr., Terme Selce

Sažetak
Bračni par Brozičević iskoristio je svoje znanje i osobito pogodne prirodne uvjete te razvio polikliniku širokog spektra zdrastvenih usluga, i to na suvremen način, kako u pogledu primjene moderne opreme tako i visoko kvalificiranih i renomiranih stručnjaka. O Klinici se zna u mnogim krajevima svijeta, a posebno je vrijedno spomenuti da se ovdje liječila naša poznata skijašica Janica Kostelić. Primjer je to kako se ovdje može razviti zdrastveni turizam, kako to ovisi ponajviše od poduzetnih ljudi, visoko renomiranih stručnjaka, ali i njihov rad u


RAZVOJ ŠUMARSTVA I LOVNOG GOSPODARSTVA
Antun Pećanić, diplomirani inženjer šumarstva, u mirovini , Novi Vinodolski

Sažetak
Šume u ovom kraju osobit su prirodni resurs, pa se postavlja pitanje kako su gospodarski iskorištene. Kakvo je njihovo stanje i kakve uvjete pružaju za razvoj gospodarstva, te u kakvoj su vezi s ravojem turizma, posebno lovnog. Među ciljevima gospodarenja šumama na prvom mjestu su osiguranje postojanosti eko-sustava, održavanje i poboljšanje općekorisnih funkcija šuma, te pravilo i trajno gospodarenje njima. Značajno je da se s razvojem postindustrijskog društva bitno mijenja gledanje na šumarstvo, u smislu polufunkcionalnog šumarstva, tj. da se pored materijalnih (direktnih) koristi uzimaju u obzir u brojne nematerijalne (indirektne) koristi, što je za vinodolsko - primorsko područje od osobitog značaja, kako za život domaćeg stanovništva tako i za turizam. S tim je u vezi i lovno gospodarstvo, istog značaja.


VINOGRADARSTVO VINODOLA NA KRAJU DRUGOG I POČETKOM TREĆEG MILENIJA
Ivan Sokolić, ing. agronomije-enolog, Novi Vinodolski

Sažetak
Vinodol je od davnine poznat po uzgoju vinove loze, po čemu je i dobio ime. Njegovo su tlo i klima osobiti, što su uočili još i najstariji žitelji, u ilirsko i rimsko doba. Ta komparativna pogodnost danas se malo iskorištava, te je vinogradarstvo ovdje zapostavljena gospodarska djelatnost. Postoji opće slaganje da se ono može i treba razviti, ali je malo brige da se to i postigne. O tome je autor pisao i u 3. broju Vinodolskog zbornika, kojom je prilikom opisao i povijest vinogradarstva ovdje. Vinogradarstvo je i u vezi s ekosustavom, jer čovjek svojim aktivnostima (pri obradi tla, gnojidbom, upotrebom kemijskim zaštitnih sredstava itd.) može znatno remetiti ekologiju (zdravu sredinu) i kvalitetu proizvoda (grožđe, vino). Autohtone sorte loze daju vrlo kvalitetno vino, ali su one većim dijelom zapuštene. Posljednjih godina javljaju se vrlo znakovite inicijative za obnovu vinogradarstva u Vinodolu (Pavlomir - skupina Vukovaraca, Vinodolska poljoprivredna zadruga Studec, individualni proizvođači, među kojima su Miljenko Manestar, Ivan Ligatić, Zvonko Štifan, Marija Marušić, Zvonimir Barbarić…), koje treba podržati a inicijativu širiti, kako bi se ovdje obnovilo vinogradarstvo, kao komplementarna djelatnost turizmu.


VUPIKOVE INICIJATIVE OBNOVE VINOGRADARSTVA U VINODOLU
Miroslav Palinkaš, dipl.ing.agronomije, jedan od utemeljitelja Vupikova pogona u Pavlomiru, Bribir

Sažetak
Skupina Vukovaraca, bivših djelatnika Vupika, nakon tragičnih događaja u Vukovaru, našla se u Vinodolu i ovdje nastavila s poslovima svoje struke, ponajviše vinogradarstvom. Osnovali su poslovnu jedinicu Vupika i do danas postigli izvanredne rezultate, što je priznalo i Gradsko vijeće Novoga, dodjelivši im zato Nagradu Grada za 2000. godinu. Na području Pavlomira organizirali su vinograd, i u tri godine posadili oko 60.000 sadnica vinove loze na 4 ha vrlo prikladne zemlje za uzgoj loze. Uz to imaju i trgovinu, kojom se služe i stanovnici okolnih mjesta, zbog širokog asortimana ponude i nešto nižih cijena.


PRIMORSKA ŠETNICA OD BAKRA DO KLENOVICE
Ivan Posarić, dipl.inž.strojarstva, u mirovini, Crikvenica
Stanko Jurdana, dr.med., mr.sc., specijalist otorinolaringolog, u mirovi¬ni, Crikvenica

Sažetak
Sve je veći interes da se šetnicom povežu sva mjesta u ovom djelu Primorja, počevši od Bakra pa prema Senju barem do Klenovice, odnosno do susjedne Smokvice ili Sibinja. Autori opisuju taj put i predlažu stazu koja je dijelom već gotova i u funkciji, najvećim dijelom kao stara francuska cesta ili mjesni šetališni putovi. Korist od toga bila bi velika, a ponajviše za turizam. Povezala bi se sva turistička odredišta, olakšale obalne komunikacije među njima, pružile mogućnosti za proširenje kupališnih prostora i povećala dostupnost prirodnim plažama, kojih ovdje ima prilično. Olakšalo bi to šetnje na duže staze, biciklizam, kontakt s prirodnim sredinama koje su turistima inače nedostupne (neprohodna šikara), pristup povijesnim lokalitetima itd. Projekt ove šetnice direktno se nadovezuje na Europsku pješačku transverzalu, (E-6 od Baltika do Kvarnera) i njezin nastavak uz tzv. Jantarski put (prema Dalmaciji i dalje do Grčke). Uz nju bi išli svi prateći objekti koji zadovoljavaju potrebe šetača, kako onih na kratke staze tako i na duge.


INTERNET I TURIZAM
Damir Gašparović, diplomirani ekonomist, Gradsko poglavarstvo Crikvenica, Crikvenica

Sažetak
Korištenje Interneta u cjelokupnom gospodarstvu, pa tako i u turizmu je nužnost za moderne tvrtke i uvjet za nove standarde ponašanja jednako u globalnim korporacijama kao i u najmanjim tvrtkama. Digitalna ekonomija uz otvaranje novih mogućnosti u poslovanju istovremeno nepovratno mijenja strukturu gospodarstva u svim segmentima. Poduzetnici moraju reorganizirati poslovanje, iskoristiti Internet kao vlastitu konkurentsku prednost i izboriti svoje mjesto u novom digitalnom ekonomskom modelu. Nema dileme da je danas uvođenje internet tehnologije nužnost. S tim u vezi danas se razvija jedan novi način poslovanja - elektroničko poslovanje (e-business). To pretpostavlja novi način razmišljanja, komuniciranja i poslovanja. Tko to ne prihvaća i ne respektira sutra neće opstati u poslovnom smislu. Očito da je informatička era započela i da povratka više nema. Ulazeći u digitalnu eru cijelo se društvo brzo mijenja i globalizira. Nema više granica i zaštićenih regija, država ili ekonomija. Očekuje se da će se u sljedećih nekoliko godina dogoditi ogromne promjene u načinu poslovanja, funkcioniranja javnih institucija, školskog i zdravstvenog sustava, zabave itd., a sve će to neminovno promijeniti i naše privatne živote.


IZLETNIČKA TURA "FRANKOPANSKI VINODOL”
Sanja Škrgatić (r. Bedenk), profesor, organizator kulturnih djelatnosti,
ravnateljica Ustanove u kulturi "Dr. Ivan Kostrenčić” u Crikvenici

Sažetak
U uvodnom dijelu govori o koncepciji jednog kulturnog itinerera kroz Vinodol, koji je prvi puta bio predstavljen 1995. godine. Izlet "Frankopanski Vinodol” prezentira povijest Vinodola i čuvene hrvatske plemićke obitelji Frankopan. Obuhvaćene su različite teme koje čine dio svakodnevnog života Vinodola: od frankopanskog graditeljstva, narodne nošnje, tradicijskih napjeva, kulinarskih specijaliteta do slikarstva i književnosti. Izlet se povremeno organizira i predstavlja atraktivan turistički proizvod koji obogaćuje ponudu priobalnih turističkih rivijera te doprinosi očuvanju i revitalizaciji kulturnog blaga Vinodola i promociji kulturnog identiteta ove sredine.


UVODNO IZLAGANJE NA PREDSTAVLJANJU FAKSIMILNOG IZDANJA ČASOSLOVA FARNESE
Miroslav Begović, prof.dr., dipl. ing. arh., član HAZU, Zagreb

Sažetak
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti predstavila je 7. prosinca 2001. godine fak¬similno izdanje Časoslova Farnese s minijaturama hrvatskog sitnoslikara Jurja Julije Klovića, izvornik kojega se čuva u The Pierpont Morgan Library u New Yorku, a u povodu 500 obljet¬nice umjetnikova rođenja. O Časoslovu je govorio akademik Begović, koji Vinodolski zbornik u cjelosti objavljuje, a osim toga što je govorio o samom djelu i kako je došlo do izdanja faksimila govorio je još i o ljudima koji su na tome radili.


Ivan Barbarić: KNEZ MINIJATURE JURAJ JULIJE KLOVIĆ CROATA (1498. - 1578.)
Petar Strčić, akademik, Rijeka

Sažetak
Ivan Barbarić napisao je knjigu o J. J. Kloviću pod znakovitim nazivom "Knez minijature” s pogovorom akademika Andrije Mohorovičića. Osim uvoda Barbarić je napisao ova poglavlja: "Veliki slikar malih stvari”, "Na dvoru kardinala Aleksandra Farnesea”, "Umjetnost bez srednjovjekovnih okova”, "Učitelj El Greca”, "Na kraju životnog i umjetničkog puta”, "Izniman umjetnik i čovjek”, a objavljen je i niz priloga, umjetnikovih slika te prijevoda na engleskom, njemačkom i talijanskom, a potom je tu i bibliografija te više Klovićevih pisama, kronologija, kazalo imena i mjesta i na kraju bilješka o autoru. Ivan Barbarić, autor ovog kapitalnog djela iz hrvatske kulturne riznice, i sam je rođen u Klovićevom kraju te se dugo zanimao njime pretražujući brojnu literaturu i druge izvore na hrvatskom i stranim jezicima, a u časopisima i zbornicima objavio je o Kloviću više studijskih radova. Objavljujući ovu likovno raskošnu, tehnički znalački oblikovanu i vrhunskim tekstom popraćenu monografiju, rodni mu se kraj, Grižane i Općina Vinodolska, odužio, a za ova i sva buduća vremena označio Klovića kao jednu od najmarkantnijih ličnosti iz naše povijesti.


NEPOZNATI KLOVIĆ
Slavko Matejčić, diplomirani ekonomist, Milman, d.o.o., Crikvenica

Sažetak
U članku obrađujem nedovoljno poznatu minijaturu Jurja Julija Klovića (Grižane 1498. - Rim 1578.). Informaciju o istoj dobio sam od Luciana Salvia, vlasnika slike iz Parme, a na temelju članka objavljenog u Gazzetta di Parma od 2. studenog 1998. godine o proslavi 500. obljetnice rođenja hrvatskog sitnoslikara.
Slika prikazuje Kristovo raspeće naslikano tehnikom ulja na bakrenoj ploči. Minijatura predstavlja rad iz kasnijeg razdoblja života umjetnika, a najprije je bila pripisivana Marcelu Venustiju (Como oko 1512. - Rim 1579.) od strane Giuliana Brigentija, da bi kasnije Federico Zeri prepoznao u njoj karakterističan Klovićev minijaturistički virtuozitet. Zanimljiv je i važan drveni izrezbareni okvir slike (original iz prve polovice 16. stoljeća) koji ukazuje na Klovićevu sklonost ukrašavanja margina svojih minijatura.
Minijaturu uspoređujem s dva rada istog autora koji se nalaze u galeriji Sabauda u Torinu te nalazim dodirne točke u religioznoj tematici koja je prevladavala u Rimu nakon završetka Tridentinskog koncila (1563.g.).


O DOMOVINSKOM RATU
Dragutin Barac, dipl. ing. šumarstva u mirovini, Bribir
Marin Škrgatić, propagandist i fotograf, sudionik Domovinskog rata (CZ i izvjestitelj s bojišnice) i akcije «Oluja», Crikvenica

Sažetak
Autori donose općeniti osvrt na rezultate i posljedice Domovinskog rata, kratak opis priprema i mobilizacije te djelovanje branitelja našeg područja. Nakon toga slijedi opis prijema i brige domicilnog pučanstva za prognanike i izbjeglice te zahvala i sjećanje na naše smrtno stradale branitelje.


O BORBAMA CEZARIJANACA U ILIRIKU
Georg Veith, austrougarski oficir i povjesničar
(prijevod s njemačkog: Srebrenka Iveković)

Sažetak
Sam Cezar u Iliriku se nije borio; ova činjenica kao i stanje s tradicijom krivi su što su zbivanja, koja sama po sebi nisu neinteresantna, ostala u novijoj literaturi predmetom ne¬dostatne pažnje. Iznimku čini poraz Gabinija (Gabinius) kod Sinodiuma kojeg se dokopala lokalna literatura. Ovom sam se literaturom iscrpno bavio u mom radu o Oktavijanovim vojnim pohodima u Iliriku. Osim ovog događaja u obzir dolaze još dva veća borbena poduhvata ove ratne epohe važna za povijesno istraživanje bojnih polja: katastrofa C. Antonija (C. Antonius) na Krku (Curicta) godine 49. prije Krista i pomorska bitka kod otoka Taurisa 47.g. prije Krista. Ove događaje nisam nažalost uspio obraditi temeljem očevida pa stoga sljedeći pokušaji rješenja, ostvareni uz pomoć zemljovida, imaju provizorno značenje i traže provjeru na licu mjesta.


ARHEOLOŠKA BAŠTINA JADRANOVA IZVJEŠĆE O ISTRAŽIVANJIMA OD 1993. DO 2000. GODINE
Ranko Starac, arheolog, kustos Pomorsko povijesnog muzeja Rijeka

Sažetak
Od 1993. godine trajala su sustavna arheološka istraživanja i konzervatorijski radovi rimskodobnog arhitektonskog kompleksa u uvali Lokvišća na poluotoku Havišća u Jadranovu. Područje Havišća poznato je više od stoljeća u arheološkoj literaturi: u različitim okolnostima ovdje su pronađeni predmeti iz prapovijesnog, antičkog i srednjovjekovnog doba. Novija is¬traživanja vodio je ing. Ranko Starac koji u ovom članku izvještava o obavljenim radovima i rezultatima istraživanja. Uz njega su u ovo istraživanje povremeno bili uključivani i suradnici iz Konzervatorijskog odjela Ministarstva kulture, zatim arh. Željka Cetinić iz Pomorskog i povijesnog muzeja u Rijeci, Fina Juroš-Moguš iz Arheološkog muzeja Pula, arh. Martina Somek, numizmatičar Božo Mimica iz Rijeke, restaurator Nikola Erlich iz Zagreba, Anela Matešić iz konzervatorijskog odjela, ing. Šubat iz poduzeća "Gea”, te Viktor Domjan, zidar. Istraživanja su bila obimna, vrlo zahtjevna i složena, vršena su pod otežavajućim okolnostima jer je na tom prostoru danas više stambenih kuća i drugih objekata, a jedan dio ranijih nalaza je izgubljen ili u privatnom posjedu nalaznika.


REZULTATI POKUSNOG ARHEOLOŠKOG ISTRAŽIVANJA GRADINE U DRIVENIKU
Ranko Starac, arheolog, kustos Pomorsko povijesnog muzeja Rijeka

Sažetak
U razdoblju između 22. ožujka i 12. travnja 1999. godine obavljena su pokusna arheološka istraživanja srednjovjekovne utvrde - driveničke «Gradine». Tijekom radova postavljeno je šest pokusnih sondi zbog prikupljanja informacija o stanju zatrpanih dijelova utvrde i njenoj starosti. Vrh ovog dominantnog brijega usred kotline bio je naseljen još početkom posljednjeg milenija prije Krista, tijekom kasnog brončanog doba. Na to nas upućuju tek skromni ulomci posuđa uočeni u pukotinama među stijenjem, na obroncima oko utvrde, ali i na površini litice unutar poda srednjovjekovne kapele sv. Stjepana. Ovdje su prigodom obnove interijera prije više godina otkriveni i dokumentirani temelji manje, ranoromaničke jednobrodne crkvice s polukružno opisanim začeljnim zidom. Uz prapovijesne ulomke posuđa, uočeno je tek nekoliko komadića antičkih opeka, no tragova rimskodobne arhitekture ovdje, kao i unutar položaja kasnijeg kaštela nema. Položaj utvrde na vrhu brijega trajno je iznova zaposjednut početkom srednjeg vijeka, krajem osmog ili početkom devetog stoljeća, kada Vinodol zauzimaju tek doseljeni rodovi Hrvata. Tragovi vatrišta i skromni tragovi otpadaka - posuđa od grubo oblikovane gline mrko sive boje, urešene snopovima urezanih isprepletenih valovitih crta govore nam o povremenom boravljenju stražarskih posada skupina ljudi čija je materijalna kultura srodna skupinama koje su sačinjavale labavi avaro-slavenski savez Drugog Kaganata u kontinentalnom zaleđu. Plitkoća sloja humusa i česta prekapanja do nivoa litice onemogućuju kvalitetnije spoznaje, a ovaj ranosrednjovjekovni horizont uništen je već izgradnjom vrlo čvrste kamene trokatne pravokutne kule, vjerojatno na prijelazu 12. u 13. stoljeće. Kaštel je dobio današnji opseg i karakteristike utvrđenog protuturskog tabora u bar dvije gradbene faze: jednoj u drugoj polovici 15. stoljeća, a drugoj negdje polovicom ili krajem 16. stoljeća. Razdoblju druge polovice 15. stoljeća pripada početak izgradnje novih ugaonih kula kružnog tlocrta s karak¬terističnim oblicima otvora puškarnica. U jednom ugaonom kamenu ulaznog dovratnika u kružnu kulu uočena je uklesana glagoljskim slovima godina 1476. Riječ je o mogućem spoliju, odnosno kamenu prenesenom s neke starije građevine, no položaj kamena sugerira nam na¬mjeru graditelja da se taj datum vidi u zidnom plaštu ulaza u ugaonu kulu. Istraživanjem je utvrđeno da utvrda nikad nije bila dovršena. Jedini očuvani elementi okvira portala prizemnog ulaza te ulaza u glavnu obrambenu kulu na katu, koji su načinjeni od pomnije klesana kamena, nose elemente renesansnog fortifikacijskog graditeljstva. Međutim, cisterna nikad nije bila izgrađena o čemu svjedoči započet iskop u litici u središtu dvorišta. Po materijalnim tragovima (komadićima kućanskih otpadaka, željeznim predmetima i sitnom novcu) kaštel je povremeno bio u uporabi tijekom 16. i 17. stoljeća, a potom je posve napušten počeo propadati, da bi bio konačno teško oštećen u Drugom svjetskom ratu. Nakon nedavne djelomične obnove i konzervacije predstoji nam temeljito promišljanje načina obnove i prezentacije ovog vrijednog spomenika kao sjecišta turističkih i kulturnih sadržaja Vinodolske kotline.


HRVATI NA BORNEU - OTOK CAR (JEDNO SVJEDOČANSTVO O NAŠIM LJUDIMA U SVIJETU)
Vladimir Uremović, dr. sc. med. u mirovini, Rijeka-Crikvenica

Sažetak
Izvještaj o istraživačkom pothvatu na Borneu, koji je Carskom i kraljevskom državnom ministarstvu, Sekciji Mornarice, podnesao kapetan fregate i hidrograf (kasnije admiral) Tobias Oester reicher (rođen u Mariboru 1831. godine), vođa ekspedicije, upućuje na sudjelovanje Crikveničana (posada s pretežno hrvatskom posadom) u otkrivanju otoka Bornea, a jedan od njih - Mate Car - otkrio je i jedan od pripadajućih otoka te mu je za zasluge u ekspediciji, sudjelovanje u borbi i ranjavanje u borbi s gusarima dodijeljen orden i povelja s potpisom austrijskog cara Franje Josipa, a dotični otok dobio je ime otok Car. Hrvatski prijevod, s ulomcima originala, objavljen je na ovom mjestu.


CRIKVENIČKE GRAĐEVINE
Prilog izučavanju starog narodnog graditeljstva
Tea Matejčić Jerić, ekonomist, istraživač-amater kulturne baštine, Crikvenica

Sažetak
Za upoznavanje povijesno-kulturne baštine nekog kraja od velike je važnosti saznanje o graditeljskoj kulturi, načinu stanovanja, uređenju prostora, nastajanju starih naselja i njihovom širenju na prostore koji i danas predstavljaju urbanističke komplekse. To je upravo predmet ovog članka o Crkvenici. Kako se malo zna o starijim vremenima, a ispitivanja u Badnju i Kotoru te drugim lokalitetima tek trebaju dati uvid u to, starine se moglo proučavati samo na nešto novijim situacijama, konkretno najprije na prostoru zvanom Gorica, a potom širenje oko ušća Dubračine s lijeve i desne strane, gdje je već od ranije bila građevina i gdje će nastati crkva Marijinog Uzašašća i pavlinski samostan. Nekoliko obrađenih primjera pokazuje staro na rodno graditeljstvo, narodne običaje, način stanovanja, uređivanje prostora i to prvenstveno u kamenu. Kamen je bio osnovno sredstvo građenja. U početku je obrađivan vrlo primitivnim sredstvima, ali vrlo produhovljenim stilom. Slučaj je to u svom kraju oko Crikvenice, što po¬jašnjava zašto je u 20. stoljeću u Crikvenici osnovana Graditeljska škola. Ovlašnim povijesnim pregledom dobivamo u ovom članku uvid kako je tekao proces unapređivanja graditeljske kulture Crikveničana, a na primjeru nekoliko starih kuća saznajemo i podosta o njihovom životu.


GRADITELJSKO NASLIJEĐE CRIKVENICE (ARHITEKTONSKI PRIKAZ)*
Zdravko Gržičić, dipl. ing. arh., u mirovini, Crikvenica

Sažetak
Za grafički prikaz tipičnog narodnog graditeljstva u Crikvenici obrađena su tri objekta u staroj jezgri grada zvanoj Gorica. Na tri stambena objekta u staroj jezgri Crikvenice autor je prikazao karakteristične elemente narodnog graditeljstva. Arhitektonskim crtežima u jasnoj grafičkoj tehnici ispričana je priča o stanovanju na tipičnom primorskom krajobrazu. Ovi su prostori nastali kao rezultat prirode, uvjeta podneblja, zanimanja i načina života i materijalnih mogućnosti naših nonića. Faze gradnje i tlocrtne, prostorne dispozicije prate razvoj graditeljstva prema povijesnom putu čovjeka kroz vjekove. Ovakvi objekti sve više nestaju pred novom arhitekturom koja, nažalost, ne poštuje određene prirodne uvjete, ne uklapa se u pejsaž i prirodu, nego donosi nove oblike strane ovome kraju.

VINODOLCI U ANTIFAŠISTIČKOJ I OSLOBODILAČKOJ BORBI OD 1941. DO 1945.
(Građa za povijesna istraživanja, I. dio)
Stipe Tonković, profesor filozofije i sociologije, političkar u mirovini, Novi Vinodolski

Sažetak
Vinodolci (žitelji današnjih lokalnih zajednica (gradova) Crikvenica i Novi Vinodolski te Općine Vinodolske) su aktivno sudjelovali u antifašističkim i socijalističkim predratnim pokretima, a osobito su bili aktivni u NOB-u, te je uputno o tome pisati. Ovdje je jedan prilog pregleda građe koja nužno prethodi pisanju o toj temi. U ranijim brojevima Vinodolskog zbornika, osobito prvih šest, stotinjak je priloga na tu temu, ponajviše na osnovi sjećanja sudionika tih borbi i dokumentacije o njoj. U ovom radu je učinjen napor da se građa sredi u jednom općem pregledu koji treba nadopunjavati i kritički revalorizirati u jednoj korektnoj znanstvenoj proceduri. Bilo bi uputno to uzeti za središnju temu jednog od sljedećih Zbornika, a za tu bi svrhu valjalo formirati uži urednički kolegij i započeti pripreme računajući na suradnju vlasti, povijesnih institucija i udruga.


PRILOZI ZA MONOGRAFIJU O NOVOM VINODOLSKOM
Dragomir Babić, sveučilišni profesor hrvatskog jezika i književnosti, Novi Vinodolski

Sažetak
Sve je očitija potreba da se napiše povijest Novog Vinodolskog (u nastavku Novi), a u pripremi toga uputno je prikupiti građu, srediti ju i dovesti u sistem povijesnih spoznaja, čega se prihvatio autor sa svojim suradnicima. U ovom članku napravljen je uvid u opsežan korpus povijesne građe od koje je jedan dio već objavljen, primjerice u Novljanskom zborniku, a koja obuhvaća sastavnice iz političke, kulturne i gospodarske povijesti Novog, institucija u njemu (kojih u novije vrijeme ima podosta) te osobito plejadu javnih i kulturnih radnika, posebno knji ževnika, među kojima zasigurno najveću ulogu ima obitelj Mažuranić. Autor je nabrojio niz već elaboriranih priloga, ponajviše Novljana, koji olakšavaju daljnje programe rada na monografiji o Novom.


GRIŽANE U SASTAVU VINODOLSKE KNEŽIJE
Ivan Barbarić, prof, u mirovini, Grižane

Sažetak
Grižane pamte dugu povijest koja još nije dovoljno istražena. Narodna predaja govori da su ih sagradili Grci i Rimljani, što dakako treba istražiti. Prvi pisani trag o Grižanama imamo iz 1288. godine, tj. iz Vinodolskog zbornika koji su potpisali i predstavnici Grižana. One su kao i cijeli Vinodol došle u vlasništvo Krčkih knezova 1225. godine i ostale sve do 1671. kada biva pogubljen ban Petar Zrinski zajedno s Krstom Frankopanom zbog neuspjele urote protiv bečkog dvora. One će tada, kao i ostala naselja Vinodola, doći pod vlast Beča i Pešte. Dokumenti pokazuju kako su pojedini dijelovi Vinodola dolazili u posjed pojedinih članova ove velike obitelji i kako su oni upravljali svojim posjedima. Kao i druga veća mjesta u Vinodolu Grižane su imale svoju općinu. Stanovništvo Grižana pretežno se bavilo zemljoradnjom i stočarstvom, najviše vinogradarstvom. Kasnije su tu bili vrsni zidari, kamenoklesari i kamenjari koji su radili po mnogim dijelovima svijeta. Posvuda su bile rasprostranjene oranice, pašnjaci i vinogradi, uz kuće povrtnjaci i voćnjaci. U brdskom području ponad Grižana bogate su šume, a one su za ovaj živalj puno značile. Posebnu pažnju zaslužuje istraživanje društvenih odnosa koji su, slično kao i u drugim općinama Vinodola, uređeni već Vinodolskim zakonom a kasnije upotpunjavani, dorađivani, mijenjani drugim vlastelinskim odredbama i lokalnim općinskim propisima, ali za čitavo to vrijeme vinodolski je seljak bio slobodan, uz obvezu plaćanja određenih davanja vlastelinu. Inače, život je ovdje bio skroman, na niskoj prosvjetnoj razini, poput slične situacije u drugim krajevima u agrarnom društvu. Najveću prosvjetarsku ulogu imala je crkva, sve do prevlasti Bečkog i Peštanskog dvora koji postupno uvode javnu vlast i razvijaju javne ustanove (škole).

LJUPKOST ZABORAVLJENOG SVIJETA (ČAKAVSKI KANAT DRAGE GERVAISA)
Ljerka Car - Matutinović, profesor hrvatskog i talijanskog jezika i književnosti, književnica i prevoditeljica, Zagreb

Sažetak
Čakavac Drago Gervais kod ponekih književnih kritičara i povjesničara gotovo se prešućuje, kao što je slučaj primjerice u knjizi Pet stoljeća hrvatske književnosti u izdanju MH 1981. godine. Drugi pak, kao što je slučaj s antologijom Hrvatska moderna lirika (Zagreb, 1933.) znali su prepoznati vrijednosti ovog čakavskog književnika, kao što su to godinu kasnije učinili u Antologiji nove čakavske lirike u kojoj su objavili deset njegovih pjesama. Tako se ovaj čakavac našao uz bok Vladimira Nazora, Tina Ujevića, Mate Balote i Pere Ljubičića. Potpunije je kritički prosudio Gervaisove vrijednosti pjesnik i književni kritičar Marin Franičević u svom eseju Istarski kanti Drage Gervaisa. Crikvenica se odužila ovom čakavskom književniku iz davanjem zbirke Čakavski stihovi (1929.). Odužujemo mu se svi mi jer su njegove čakavske kantate nešto najljepše što nam je podario, što nas oplemenjuje - u ljupkosti zaboravljenog svijeta vidimo svoje djetinjstvo i mladost, naše prve ljubavi i mladenačke ideale, drage nam pejsaže… Vinodolski zbornik ovim se još jednom prisjeća tog velikana naše čakavske riječi.


KNJIŽEVNI ŽIVOT U CRIKVENICI IZMEĐU DVA SVJETSKA RATA
Marija Gračaković, profesor hrvatskog i njemačkog jezika, Srednja škola, Crikvenica

Sažetak
U Crikvenici se između dva svjetska rata razvila živa i bogata književna i naknadnička djelatnost zahvaljujući činjenici što su u njoj duže ili kraće djelovali priznati hrvatski književnici i društveni djelatnici, kao Vladimir Nazor, koji je u svom desetogodišnjem crikveničkom razdoblju objavio četiri knjige proze i četiri knjige poezije, od kojih se roman "Šarko” i "Tri pripovjetke iz jednog đačkog doma” odnose na društveni i njegov osobni život u Crikvenici. Istovremeno umirovljeničke godine ovdje provodi Ivan Kostrenčić, knjižničar Dvorske knjižnice u Beču, osnivač Sveučilišne knjižnice u Zagrebu, hrvatski čakavski pjesnik Drago Gervais te dvojica književnika lokalnog značaja - Mate Dvorničić i Ivan Lončarić Papić, nezaobilazni u očuvanju primorskog čakavskog identiteta. Njihova književna i prijateljska povezanost urodila je pozitivnim književnim i kulturnim učincima. Veliku ulogu u nakladničkoj djelatnosti ima Vinodolska tiskara Danijela Kneza osposobljena za tiskanje knjiga i lokalnih tjednih novina. Ovakav se književni i nakladnički život u Crikvenici nije ponovio.


ČAKAVSKA ZLATNA NIT (Novljanski književni trenutak)
Amalija Zoričić, profesor njemačkog jezika, magistar znanosti, Srednja škola u Crikvenici, Novi Vinodolski

Sažetak
Obilježavajući Dan Grada Novog Vinodolskog svake se godine 6. siječnja, uz sjećanje na davnu 1288. godinu kad je u Novom donesen Vinodolski zakon, prvi akt o ljudskim pravima u tadašnjoj Europi, dodjeljuje nagrada Grada uspješnim pojedincima i organizacijama koji su svojim dugogodišnjim djelovanjem polučili određene rezultate i ostavili «Znak pokraj puta» (I. Andrić) generacijama koje dolaze.


LIKOVNA RADIONICA U CRIKVENICI (Lirac)
Dubravka Kanjski, prof., Crikvenica

Sažetak
Skupina likovnih entuzijasta osnovala je 1997. godine u Crikvenici likovnu radionicu kao svojevrsnu udrugu koja razvija intentzivnu aktivnost na promicanju likovne kulture, u li¬kovnoj edukaciji, likovnom stvaranju i prezentaciji kako s djecom i mladima, tako i odraslima. Ograničenje za još obimniji rad je u materijalnim prilikama te nerazvijenosti galerijskog pro¬stora, ali se snalaze i u tako oskudnim prilikama te već postižu dobre rezultate, što je potvrdilo i Gradsko vijeće Crikvenice Nagradom Grada u 2001. godini.


JOSIP BALEN (Prvi doktor šumarskih znanosti Zagrebačkog sveučilišta)
Vice Ivančević, doktor šumarskih znanosti, Šumarija Senj, Novi Vinodolski

Sažetak
Josip Balen (rođen u Krmpotama 1890. umro u Tucumanu 1960. godine) renomirani je praktičar i istraživač šuma kako u Hrvatskoj, tako i Južnoj Americi. Posebno se u nas istakao pošumljavanjem krša, a doktorirao je na temi "Bura i njezino značenje za pošumljavanje kra¬sa”. Iz političkih razloga krajem II. svjetskog rata emigrirao je u Čile gdje je ostatak života proveo ponajviše u istraživanjima šuma, njihovom očuvanju i pošumljavanju. Bio je i profesor na Šumarskom fakultetu u Valdiviji, potom u Santiago de Esteru, te napokon u Tucumanu. Godine 1995. rehabilitiran je na Zagrebačkom sveučilištu, a u 2000. godini u sklopu obilježavanja 235. godišnjice Šumarije Krasno obilježena je i 110. godišnjica Balenovog rođenja kojom je prilikom održan i zapaženi referat o Balenu (prof.dr. Slavko Matić).


FRANJO TONKOVIĆ (Naš prvi slijepi doktor znanosti i profesor Sveučilišta u Hrvatskoj)
Stipe Tonković, profesor filozofije i sociologije, političkar u mirovini, Novi Vinodolski

Sažetak
Franjo Tonković rođen je u Bribiru 1919. godine, a vid je izgubio već u trećoj godini te je školovanje obavio u Zavodu za slijepe u Zagrebu. Kao talentirani mladić završio je i studij na Filozofskom fakultetu u Zagrebu te je neko vrijeme radio kao profesor u Zavodu, a disertaciju je branio na temu Vinka Beka, utemeljivača Zavoda i prvog našeg tiflopedagoga. Nakon disertacije posvetio se znanstvenim istraživanjima te je bio i profesor na Zagrebačkom sveučilištu. Napisao je više znanstvenih radova s područja tiflopedagogije zauzimajući se za suvremene pristupe slijepim osobama i njihovom osposobljavanju za normalan život. Bio je ne samo veliki znanstvenik, pedagog i utemeljivač modernih tiflopedagogijskih metoda i tehnika, nego i velik humanist, što ga sve svrstava u red zaslužnih ljudi kojima se ponosi njegov rodni Bribir.


EDO LOVRIĆ (sudac, sveučilišni profesor i rektor Zagrebačkog sveučilišta)
Vladimir Uremović

Sažetak
Edo Lovrić rođen je u Crikvenici 1866. godine, a umro u Zagrebu 1951. godine. Ško¬lovao se u Crikvenici, Senju i Rijeci, a studij prava je završio u Zagrebu gdje je 1891. dokto¬rirao. Radni je vijek započeo na sudačkim poslovima, ali je ubrzo počeo predavati na visokim školama, potom i na Sveučilištu gdje je u tri mandata bio rektor Sveučilišta. Napisao je i objavio mnogo znanstvenih radova, ponajviše o tematici kanonskog i ženidbenog prava, ali se zanimao i za druge pravne teme. Značajan mu je rad i ”Sjedište oblasti u Vinodolu”, ko¬jim je afirmirao Crikvenicu kao sjedište i središte vinodolske oblasti. Osnivač je i neko vri¬jeme predsjednik Udruge javnih činovnika te dugogodišnji ravnatelj Činovničke štedionice. Zaslužan je, zajedno s drugim uvaženim crikveničkim javnim i kulturnim radnicima, za brzi procvat Crikvenice, razvoj njezina gospodarstva i društvenog života. Zato je u Crikvenici uživao veliki ugled i poštovanje.


ŠKOLA - STVARALAŠTVO I TRADICIJA
Stanko Antić

Sažetak
Na primjeru prošle školske godine istražili smo kako se u osnovnim školama na ovom području njeguje kulturno-povijesna baština te na takav način razvija osobnost učenika, posebno kreativnost (koja se upravo u ovoj odgojnoj sferi najbolje očituje). Analizirali smo školske listove i drugu dokumentaciju, razgovarali s ključnim ljudima i školama i stekli uvid koji po tvrđuje tradiciju ovih škola da njeguju čakavsku riječ i narodni govor, da upoznavaju prošlost, uče o našim znamenitim ličnostima, njihovim djelima, o običajima i navikama ljudi, da kroz sve to izražavaju svoju kreativnu osobnost.


ŽITAK MESOPUSTA (Mesopusni običaji u Novom Vinodolskom)
Bojan Zoričić, Novi Vinodolski

Sažetak
Mesopust je jedan od najpoznatijih narodnih običaja u mnogim krajevima svijeta pa i u Novom Vinodolskom. U okviru mesopusnih događanja je i pokladno suđenje Mesopustu, kojom se prilikom čita "žitak”, svojevrsni životopis Mesopusta, u kojem se na ironizirajući način opisuju mjesni i državni događaji, nepodopštine i negativnosti, kritizira one koji su ih izazvali i sudi im se kroz lik Mesopusta. On se predstavlja kao lutka koja prezentira osobu koja je središtem te osude, na koju se prebacuje sva krivnja, kritika i gnjev naroda. Sve se to obavlja ustaljenim procedurama koje prati narodna muzika, kolo i pjesma, a samo čitanje žitka prate burna reagiranja okupljenih građana, ponajviše maškaranih. Autori tih sastavaka su vješti pisci, različitih profesija od obrtnika do akademski obrazovanih ljudi. Obično ih sudjeluje više, u to se ulaže mnogo truda pa su to često kvalitetne književne tvorevine koje zaslužuju biti objavljene kao autorski radovi. Svake godine se Mesopustu nadjeva neko ime koje obično identificira lik i osudu koja mu se pripisuje. Ponekad se u Mesopustu prepoznaju pojedine ličnosti ili je žitak režimu nepodoban pa nastaju sporovi, a nerijetko i cenzure. Ali sve to žitku daje osobitu draž i ljude uveseljava. Suđenje se obavlja na novljanskoj placi, što je završni čin pokladnih priredbi i vrhunac narodnog veselja.