Vinodolski zbornik
cijena: 40,00 kn Vinodolski zbornik br. 11 Godina izdanja: 2006..
ISBN: ISSN: 0351-5516
Izdavači: Ustanova u kulturi "Dr. Ivan Kostrenčić"
Uvez: meki
Jezik: hrvatski, engleski
Broj stranica: 384

Teme: turizam, povijest, arheologija, istaknute ličnosti, umjetnost, tradicijska kultura, prikazi knjiga

naklada: 700 primjeraka

SAŽECI OBJAVLJENIH ČLANAKA


O IDENTITETU VINODOLA
Dr. sc. Stanko Antić Peverin
UDK/UDC: 908 (497.5 Vinodol)

Sažetak
Promatra li se Vinodol iz nekog okolnog mjesta dobiva se jedinstvena asocijacija, koja se može izreći u nekoliko riječi: more - udolina - povijest - sadašnjost - budućnost. Ta asocijacija čini kolaž identiteta Vinodola, njegov imidž, osobnu kartu, portret. U detaljnijoj analizi taj skup obilježja može se raščlaniti na a) more, b) udolina, c) čovjek i promatrati u povijesnom kontekstu od prastarih vremena (rano kameno doba), kojima će se u zadnjih stotinjak godina pridružiti jedinstvena riječ - turizam. Kao što je asocijacija jedinstvena, tako je i Vinodol jedinstvena zajednica neorganske i organske prirode, prirode i čovjeka u vremenu od nekoliko tisuća godina. Unutar pak te cjeline više je manjih lokaliteta, mjesnih identiteta (Grižane, Klenovica, Novi Vinodolski, Crikvenica…). Neki elementi te cjeline i njenih manjih dijelova postepeno se gube i mijenjaju, te novi nastaju, ali ostaju ključna obilježja, kao relativno trajna, u stalnoj modifikaciji. Pritom, iako je čovjek jedan od tvoraca tih obilježja, učinio je i puno pogrešaka, koje negativno djeluju na imidž kraja. Najviše se to događalo u 20. stoljeću prekomjernim iskorištavanjem prirodne sredine, neekološkim ponašanjem, urbanizacijom i eskalacijom turističkih sadržaja. Dakle, Vinodol ima svoj identitet, ali se on mijenja; nešto izumire i nestaje, nešto se mijenja i dorađuje, ponešto stvara novog. Stalno se razvija pri čemu nas zabrinjava da nema dovoljno odgovornosti i brige da se očuva ono što je najvrijednije u njemu, njegova prirodna i povijesna krunica s divnim cvjetovima koje smo naslijedili od predaka i prirode.



BOTANIČKE OSOBITOSTI VINODOLA I DOMAĆI BILJNI NAZIVI
Mladen Rac • Andrija-Željko Lovrić
UDK/UDC: 581.9 (497.5 Vinodol)
811.163.42’373.22:58

Sažetak
Na profilu vinodolskog primorja, od morske obale do vrhova Viševice i Bitoraja dosad je nađeno ukupno 1.679 raznih vrsta kopnenog bilja, što je među najbogatijim flornim područjima Hrvatske nakon Velebita. Najviše rijetkih i endemskih vrsta tu prirodno raste na platou iznad vinodolskih stijena u pojasu primorske jele (Abies pardei), pa na najvišem vrhuncu Viševice i na obalnim rtovima Takal i Kačjak, koje treba proglasiti prirodnim rezervatima. Naprotiv je flora na dnu vinodolske doline i u bukovim šumama oko Bitoraja razmjerno banalna i jednolična. U nutarnjim selima vinodolske doline popisano je 230 arhajskih čakavskih naziva za najvažnije vrste vinodolske flore, koji su fitonimi u selima puno stariji i obilniji nego u obalnim turističkim naseljima s jačim književnim utjecajem.


STRATEGIJA RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA VINODOLA- GLOBALNI CILJEVI
Željka Jurčić-Kleković
UDK/UDC: 338.484 (497.5 Vinodol)

Sažetak
Kulturni turizam relativno je nova istraživalačka tema. Kao selektivna vrsta turizma značajna je dopuna masovnom turizmu, a djeluje i kao buđenje kulturnog identiteta kraja. Autorica navodi samo određene globalne ciljeve, koji su pripremljeni za daljnju skoru precizniju razradu. Osnovna je zamisao stvaranje atraktivnog turističkog proizvoda te pozicioniranje Vinodola kao destinacije kulturnog turizma.


”RUŽICA VINODOLA”
Tami Sokolić
UDK/UDC: 338.483.13:394 (497.5 Vinodol)

Sažetak
U vinodolskom kraju vinarstvo je povijesna preokupacija ljudi. Vino je dalo ime dolini. No ne radi se samo o gospodarskoj grani Vinodolaca kroz njihovu tisućljetnu povijest nego i o tradiciji, kultrurno-povijesnoj baštini, znakovima povijesnog prepoznavanja, identitetu. Zato su se odlučili obnoviti stare narodne običaje, poznate kao ”Ružice Vinodola”, i to na jedan vrlo mudar način, koji sugerira pristupe projektiranju sličnih događaja. Pod imenom ”Ružice Vinodola” sadržan je višednevni program, koji obuhvaća čitav kraj od Drivenika do Novog Vinodolskog, gdje je i završni dio. Tijekom tog programa evociraju se svi običaji u vezi s vinogradarstvom, u vidu natječaja i izbora ”Ružice”. Takav projekt ima dvojaku vrijednost: evocira u narodnu povijesne trenutke i izvanredan je oblik turističke promidžbe.



ANTIČKA TOPOGRAFIJA HRVATSKOG PRIMORJA
Ranko Starac
UDK/UDC: 902/904 (497.5 Hrvatsko primorje)

Sažetak
Autor donosi vrlo sažeti popis antičke arheološke baštine s područja Hrvatskog primorja, odnosno u zoni od ušća Rječine do grada Senja. Ovo je jedna od najmanje arheološki istraženih regija u Hrvatskoj. Prvi počeci organiziranog muzejskog rada i istraživanja poduzimaju se u tridesetim godinama 20. stoljeća, ali su kroz dugi period povezani s ograničenim mogućnostima djelatnika Gradskog muzeja na Sušaku, odnosno, nakon II. svjetskog rata, Muzeja Hrvatskog primorja. Poznati antički lokaliteti u Bakru, Jadranovu, Crikvenici, Selcu ili Novom Vinodolskom nisu kontinuirano istraživani, tako da njihovo antičko graditeljsko nasljeđe nije ni prezentirano unutar tih suvremenih naselja.



ARHEOLOŠKO ISTRAŽIVANJE ANTIČKOG LOKALITETA CRIKVENICA ”IGRALIŠTE”
Dr. sc. Goranka Lipovac Vrkljan
UDK/UDC: 902/904 (4975 Crikvenica)

Sažetak
Probna arheološka istraživanja na lokalitetu Crikvenica - ”Igralište”, koja su se odvijala tijekom srpnja i kolovoza 2004. godine, pokušala su dati neke odgovore vezene uz raniju pojavu slučajnih arheoloških nalaza vremena rimske antike na lokacijama neposredno uz arheološko iskopavanje 2004. godine. Otkriveno je mnoštvo ulomaka uporabne i graditeljske keramike, a posebno se ističe veći broj ulomaka amfora. Pokretni arheološki materijal vremenski se može odrediti prvim stoljećem po Kr. Osim keramike koja je sva iste fakture i boje, otkriven je znatan broj ulomaka gorene keramike, gotovo šamotne opeke, kao i znatna količina amorfnih keramičkih oblika. Posebno se izdvaja nalaz radioničkog žiga određenog Seksta Metilija (Mutilija) Maksima. Na razini antičke podnice, uočeni su dijelovi vatrišta keramičarske peći. Rezultati probnih arheoloških istraživanja na lokalitetu Crikvenica - ”Igralište”, ukazuju na moguće postojanje lokalne keramičarske radionice.



NAUŠNICE S TRIMA JAGODAMA SA STAROHRVATSKOG GROBLJA STRANČE-GORICA
Željka Cetinić
UDK/UDC: 904 (497.5):7392˝ 653˝

Sažetak
Autorica obrađuje nakitnu skupinu - naušnice sa starohrvatskog groblja Stranče - Gorica i posebno apostrofira inačicu sa tri jagode, od kojih je srednja jagoda izdužena oblika i vertikalno postavljena. Ovaj oblik naušnice rijetko se sreće u kulturnom grobnom inventaru starohrvatskih groblja. Međutim, na starohrvatskom groblju Gorica u Vinodolu nađeno je čak deset primjeraka ovih naušnica. Uzimajući u obzir taj podatak autorica pretpostavlja da bi njihovo radioničko podrijetlo moglo biti na prostoru Vinodola.




VINODOLSKI ZAKON - NOVO TUMAČENJE POJEDINIH DIJELOVA
Bojan Zoričić
UDK/UDC: 34 (497.5) (091)˝12˝
352(497.5 Vinodol)˝12˝

Sažetak
Autor nalazi pogrešku u tumačenju jedne rečenice uvoda i člana 4. Vinodolskog zakona (1288.) i nudi novo rješenje u skladu s jezičnom tradicijom i jezikom današnjih vinodolskih čakavaca (narejenje = pogodba, dogovor). U nastavku analizira još neka usvojena rješenja za koja nudi nova tumačenja (pojid = briga, strići = služiti).



PLEMIĆKI GRAD GRIŽANE - POVIJESNO-ARHEOLOŠKA SLIKA STANJA ISTRAŽENOSTI
Krešimir Regan
UDK/UDC: 94(4975 Grižane) ˝ 12/17 ˝
904(497.5) Grižane

Sažetak
U mjestu Grižanima nedaleko od Crikvenice nalaze se ostatci grižanskoga plemićkoga grada koji se prvi put spominje u povijesnim izvorima tek godine 1288. Današnji ostatci grada nalaze se po svoj prilici na mjestu kasnoantičke ili bizantske utvrde iz razdoblja od 4. do 6. stoljeća, koju su Hrvati mogli nakon doseljenja u novu domovinu koristiti kao sjedište grižanske župe ili općine u sastavu Vinodolske županije. Poslije je bila sjedište samostalnoga istoimenog vlastelinstva krčkih knezova ili Frankopana (1209/1223-1479, 1481-1577) i Zrinskih (1577-1671). Nakon sloma zrinsko-frankopanskoga protuhabsburškog pokreta, grižanski je grad bio u posjedu Adama Zrinskog i Ugarske dvorske komore (1671-1691), potom Austrijske dvorske komore (1692-1749) te Bečke bankovne deputacije, sa sjedištem u Ljubljani koja ga tijekom pedesetih godina 18. stoljeća prepušta zubu vremena. Ostatci grižanskoga plemićkoga grada nalaze se neposredno iznad istoimenog naselja, na strmoj padini kamene stijene koja se samo s istočne strane naslanja na gorskokotarski planinski masiv, dok je s ostale tri strane strmim liticama odvojena od vinodolske nizine i susjednih padina gorskokotarskoga planinskog masiva. Sam grad sastoji se od dva dijela: gradske jezgre, podignute na njegovu najvišem dijelu u sjeveroistočnome uglu te utvrđenog predgrađa, čiji obrambeni zidovi zatvaraju čitavu padinu stijene grižanskoga plemićkog grada sa sjeveroistočne, istočne i južne strane. Premda se znatni broj istraživača hrvatske kulturne baštine bavilo prošlošću grižanskoga plemićkoga grada, namjera nam je ovom prilikom obraditi ne samo povijesnu i arheološku topografiju grižanskoga plemićkoga grada, već i pokušati prikazati osebujnost te fortifikacijske građevine u odnosu na druge fortifikacije i druga rješenja tadašnjega doba.




NEKOLIKO PLEMIĆKIH OBITELJI VINODOLA I NJIHOVI GRBOVI
Enver Ljubović
UDK/UDC: 929.5 (497.5 Vinodol)
929.6 (497.5 Vinodol)

Sažetak
Autor istražuje porijeklo i povijest hrvatskih obitelji, pa je za ovu priliku odabrao nekoliko grbova plemićkih obitelji koje su tijekom povijesti živjele na pro- storu Vinodola. Uz opise grbova prikazuje njihovo značenje i postanak.
Ovim radom autor prikazuje korijene čestih obiteljskih loza u našem kraju i njihove su grbove, koje su važni dijelovi vrlo bogate hrvatske heraldike. Donosi kratke prikaze povijesti pojedinih plemićkih obitelji i njihovih najistaknutijih članova. Već sama očuvanost pojedinih obiteljskih prezimena i grbova vrijedan je povijesno-kulturni spomenik.



VINODOLCI U OSLOBODILAČKOJ I ANTIFAŠISTIČKOJ BORBI - III
Stipe Tonković
UDK/UDC: 94(497.5 Vinodol)˝1944/1945˝

Sažetak
U treći nastavak priloga Vinodolci u oslobodilačkoj i antifašističkoj borbi donosi pregled sudova, civilnih i vojnih, koji su djelovali na ovom području, kao i o obavještajne djelatnosti. Osnivanjem i radom sudstva osnažen je legalitet nove vlasti i načelo po kojem nitko ne može biti osuđen bez suda. Tijekom 1944. i 1945. godine vladaju teški ekonomski uvjeti, koji do krajnosti iscrpljuju stanovništvo i ustanove, ali istovremeno, oslobađanjem Dalmacije u ranu jesen 1944., raste nada. Obavljaju se pripreme za dolazeću slobodu. Vinodol oslobađanju jedinice 19. dalmatinske divizije do 16. travnja 1945., a XIII. primorsko- goranska divizija oslobađa Ogulin, Lokve, sudjeluje u borbama za Sušak, te se u njenim najtežim bitkama s 97. njemačkim korpusom zaustavlja u Ilirskoj Bistrici, gdje 25. lipnja prestaje djelovati kao ratna formacija, u skladu s novom organizacijom Narodnooslobodilačke vojske. Autor na kraju članka daje rezime važnijih značajki i posljedica NOB za ovaj kraj, te upozorava na neke događaje koji u dosadašnjoj literaturi još uvijek nisu dovoljno obrađeni.



DRAMALJ - PRILOZI ZA MONOGRAFIJU
Anđelko Manestar

Sažetak
Dramalj je turističko naselje sa zapadne strane Crikvenice. Znakova življenja na ovom prostoru ima još starih Ilira i rimljana, a prvi Hrvati ga naseljavaju još u 14 i 15 stoljeću. Mjesto u današnjoj vizuri nastaje u 19 napose u 20. stoljeću, a sastavljeno je od nekoliko manjih graditeljskih cjelina. Obalni dio naseljen je tejekom zadnjih nekoliko desetljeća u okviru intentenzivnog turističkog razvoja. U zadnjih stopedeset godina Dramalj se razvio iz agrarno-ribarskog naselja u moderno turističko mjesto, vrlo prepoznatljivo. Središnje naselje, po kojem je čitav kraj dobio ime, ranije je zvan Zagori ili Dramalj, a potom od osamostaljivanja župe 1809., pa do 1958.godine Sveta Jelena, prema imenu zaštitnice mjesta i župne crkve. Nakon toga se vraća stari naziv Dramalj. Značajna mjesta društvenog života u novijoj povijesti Dramlja su župna crkva Sv. Jelene, Osnovna škola, Dom kulture, Knjižnica i čitaonica, te Zadružni dom, a u novije vrijeme Turistička zajednica mjesta.



100 GODINA DRUŠTVA IMENA ISUSOVA U DRIVENIKU
Ivan Petrinović i Stanko Belobrajić

Sažetak
Prilikom proslavljanja stogodišnjice osnivanja Društva imena Isusova, u Driveniku je održana svečanost na kojoj su se sudionici podsjetili na osnivanje Društva 1905. godine, privremeni prestanak rada, te obnavljanje 1993., kao i brojne aktivnosti Društva nakon obnove sve do danas.



JURAJ JULIJE KLOVIĆ - NOVA OTKRIĆA IZ PARMSKIH ARHIVA
Slavko Matejčić
UDK/UDC: 75 Klović, J.

Sažetak
Autor obrađuje tri pisma koja do sada nisu prikazana u hrvatskoj literaturi o Jurju Juliju Kloviću. Prva dva pisma objavljena su u knjizi Lettere familiari, au- tora Anibala Cara u redakciji Aula Greca. U prvom pismu Caro piše Apolloniu Filaretu o crtežu koji je Klović napravio za njega kao i o načinu ukrašavanja tog crteža. U drugom pismu Caro spominje Klovića kao posebno plemenitu osobu. Treće pismo pisano 1573. piše Fulvio Orsini Aleksandru Farneseu da bi Klović trebao pomoći oko sređivanja umjetničke zbirke grofa Ludovica Todesca nakon njegove smrti.



CRIKVENIČKE STVARALAČKE GODINE VLADIMIRA NAZORA
Marija Gračaković
UDK/UDC: 821.163.42.09 Nazor, V.

Sažetak
Hrvatski književnik Vladimir Nazor, čije je djelo znatno utjecalo na razvoj hrvatske književnosti, deset je godina djelovao u Crikvenici kao upravitelj Dječjeg doma. To je ujedno njegovo sretno stvaralačko desetljeće u kojem je stvorio četiri knjige poezije i četiri knjige autobiografske proze.



ŽIVOT I KNJIŽEVNI RAD IVANA MAŽURANIĆA - UZ 190. OBLJETNICU ROĐENJA
Ljiljana Butković
UDK/UDC: 821.163.42.09 Mažuranić, I.

Sažetak
Ivan Mažuranić potomak je književničke vinodolske obitelji Mažuranić (Antun, Matija, Ivan, Fran). Bio je pjesnik, državnik i političar, prvi ban pučanin, utemeljitelj moderne hrvatske države. Nadopunio je 14. i 15. pjevanje Gundulićeva ”Osmana”, tvorac je epa ”Smrt Smail-age Čengića”, najznačajnijeg djela hrvatske preporodne književnosti.



POLITIČKA DJELATNOST IVANA MAŽURANIĆA
UDK/UDC: 94(497.5) Mažuranić, I. ˝1848/1886˝
Ivan Barbarić

Sažetak
Ivan Mažuranić nije bio poznat samo kao književnik i pjesnik, već je on bio jedan od najvećih hrvatskih političara i državnika u 19. st. Vrlo rano, u 32. godini života, bavljenje književnim radom zamijenio je politikom. Postaje oduševljeni pristaša Ilirskog pokreta, no do 1848. g. nije suviše politički aktivan. Aktivnije se uključuje u politiku i rad Hrvatskog sabora kroz Narodnu stranku, a zatim kroz stranku ”napredovaca”, te postaje programatski pisac. Prvi njegov poznati politički spis je ”Hervati Madjarom” iz 1848. g. Bio je, kao vrstan pravnik i diplomata, na vrlo odgovornim mjestima u sudstvu i upravi, a najznačajnija su: predsjednik Hrvatskog dvorskog dikasterija i Hrvatski dvorski kancelar u Beču. Autor je većine saborskih spisa i zakona, od kojih je znameniti članak 42. Hrvatskog sabora 1861. Bio je dalekovidan političar i kao takav borio se za što veću autonomiju Hrvatske u okviru Monarhije, a protiv mađarske hegemonističke politike. Kao prvi hrvatski ”Ban pučanin” (1873.-1880.) proveo je niz značajnih reformi u svim oblastima društvenog i javnog života. S Mažuranićem započinje razdoblje nove, modernije Hrvatske, temeljene na reformama prema zapadnoeuropskim uzorima, u duhu demokratskog građanskog liberalizma.



ANTUN BARAC (1894.-1955.) - UZ 110. OBLJETNICU ROĐENJA
UDK/UDC: 821.163.42.09 Barac, A.
Ivan Barbarić

Sažetak
Dr. Antun Barac rođen je 20. VIII 1894. u Kamenjaku kraj Grižana (Vinodol). Završio je Filozofski fakultet u Zagrebu, gdje 1918. doktorira obranivši tezu o Nazoru. Radio je kao srednjoškolski profesor, a zatim kao sveučilišni profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Napisao je niz studija, rasprava, članaka i knjiga. Piše o Nazoru, Matošu, Šenoi, Mažuraniću, Vidriću, Gjalskom, Kumičiću, Novaku, Caru Eminu i drugima. Duboke i trajne vrijednosti su mu djela: Članci o književnosti, Hrvatska književna kritika, Književnost i narod, Veličina malenih, Hrvatska književnost Ilirizma i dr. Raznovrsna je i bogata Barčeva književno povijesna i kritička djelatnost, pri čemu Barac traži istinu i istinitost književnog djela, a sve to čini jasnoćom i širinom pogleda. Obilježavajući 110. obljetnicu rođenja ovog istaknutog znanstvenika, književnog povjesničara, sveučilišnog profesora i akademika, možemo ustvrditi da je za sobom ostavio neizbrisive tragove i djela, za kojima će još dugo posezati oni, koji se budu bavili izučavanjem i pisanjem povijesti novije hrvatske književnosti.



SECESIJA U CRIKVENICI I SELCU - GRADITELJSKA BAŠTINA CRIKVENICE, III. DIO
UDK/UDC: 728.036 (497.5 Crikvenica)
728.036 (497.5 Selce)
Tea Matejčić Jerić

Sažetak
Autorica piše o graditeljskoj baštini Crikvenice i Selca koja datira iz razdoblja secesije. Obrađuje brojna zdanja sagrađena u razdoblju od 1890. do 1930. koja nose vrlo različita obilježja ovog stila. U to vrijeme građene su obiteljske kuće, luksuzne vile i hoteli, među kojima se ljepotom projekta i izvedbe isticao hotel ”Miramare” u Crikvenici.



RESTAURACIJA SLIKE ”BOGORODICA S DJETETOM” IZ CRKVE UZNESENJA BLAŽENE DJEVICE MARIJE U CRIKVENICI
UDK/UDC: 75.025.4(497.5)
75.046.3(450 Venezia)
Sanja Škrgatić

Sažetak
Trečenteskna slika Bogorodica s Djetetom nalazi se na glavnom oltaru crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije u Crikvenici. Nije utvrđeno kada je i na koji način stigla u Crikvenicu. Njena atribucija niti nakon istraživanja nije precizno definirana, te se i dalje pripisuje širem krugu oko mletačkog slikara Paola Veneziana (Paolov brat Lorenzo Veneziano, zadranin Nikola Ciprijanov de Blondis, Catarino di Marco da Venezia). Uvrštena je u katalog izložbe posvećene Paolu Venezianu u Klovićevim dvorima u Zagrebu, te je 2004. godine upućena u Hrvatski restauratorski zavod u Zagrebu na restauraciju. Tom su prigodom na slici pronađena četiri kronološka sloja: izvorni gotički, dva preslika (barokni i iz 1912.), te retuš iz 1980. kojom je prilikom drastično oštećena izvorna gotička slika. Procijenjeno je da postotak sačuvanosti izvornog gotičkog sloja iznosi tek 30%! To je bio razlog za odluku da se restaurira barokni (drugi kronološki) sloj slike, koji čini cjelinu s baroknim pavlinskim retablom Paulusa Riedla. Originalni gotički sloj je prezentiran tek u jednoj diskretnoj sondi na tkanini ispod koljena Bogorodice.




SLIKARSKA TRADICIJA U SELCU
UDK/UDC: 75(497.5 Selce) (091)˝19˝
Stanislav Ninić

Sažetak
Godine 1921. prva slikarska izložba u Selcu. Ivan Lončarić Papić započinje slikarsku aktivnost u svojem atelijeru na rivi. U Selcu živjeli i radili uz već spomenutog, akademski slikari, grafičari i autodidakte, Anton Coratti, Hajrudin Kujundžić, Vilim Lončarić, Dušan Lončarić, Marijan Mavrić. U Selcu bile aktivne četiri galerije: ”Toč”, ”2L”, ”Galerija Coratti”, Galerija ”Turist”. U Selcu gostovali, boravili ili radili brojni poznati hrvatski umjetnici, a velikom zaslugom Turističkog društva i selačkih slikara prikupljen je zavidan opus vrhunskih hrvatskih likovnih umjetnika. Od godine 1998. galerija ”Stara škola” nastavlja s radom u suradnji s Likovnom udrugom LIRAC, kao novim pokretačem likovne scene u Selcu.



MJESNI SVECI ZAŠTITNICI NA PROSTORU VINODOLA
UDK/UDC: 235.3(497.5 Vinodol)
Ivanka Pavlić

Sažetak
Svaka župa u katoličanstvu ima svog sveca-zaštitnika, središnji lik, koji se u narodu slavi kao glavni mjesni blagdan. U ovom radu su obuhvaćeni samo ti, župni sveci, koji su dali ime ovdašnjim župama. Uz te svaka župa svetkuje i nekoliko drugih svetaca, a većinom imaju i svoje crkve. Ostaje da se nekom drugom prilikom učini pregled svih svetaca koji se u našem kraju slave i svih crkava u nas.



NADIMCI NOVLJANSKE OKOLICE
UDK/UDC: 811.163.42’373.232.1Novi Vinodolski
Bojan Zoričić

Sažetak
Nadimke novljanske okolice: Krmpota i krmpotskih sela, Klenovice, Povila, Ledenica i ledeničkih sela, Zagona i zagonjskih sela autor je zabilježio kao dopunu članka ”Novljanski nadimci” Svetozara Zoričića, Novljanski zbornik IV, Novi Vinodolski 2000. godine.
Nadimci se javljaju u potrebi razlikovanja mnoštva obitelji - plemena koje nose isto prezime. Razlikovat ćemo obiteljske, osobne i nadimke po lokalitetu. Najbrojniji su krmpoćanski nadimci, koji se izvode iz šesnaest obiteljskih prezimena.



NARODNA NOŠNJA GRIŽANSKO - BELGRADSKOG KRAJA
UDK/UDC: 391:63(497.5 Vinodol)
Katica Barbarić

Sažetak
U opisu narodne nošnje i ručnog rada grižansko - belgradskog kraja autorica polazi od značenja nošnje za svaki pojedini kraj, pa tako i za ovo područje u Vinodolu, koje uz ostale zajedničke karakteristike ima i svojih posebnosti u načinu oblačenja i izradi nošnje. Pri izradi nošnje upotrebljavali su se različiti materijali, od onih izrađenih vrijednim rukama vinodolskih žena tkanjem do industrijski izrađenih tkanina. Nažalost vrlo malo primjeraka starinske nošnje se očuvalo. Postoji tendencija da se ona obnovi, kako to najbolje pokazuje primjer vokalne skupine ”Vinodolke” iz Grižana, koje su obnovile nošnje kakve su se nekada nosile u ovom kraju. U radu, pisanom lokalnom griškom čakavštinom, detaljno se opisuje način tkanja robe, te vrste i nazivi dijelova nošnje, onako kako su ih nazivali u prošlosti: stomanja, fris, sarza, kiklja, kotiga i drugo. Prikazana je i obuća, pokrivalo za glavu te ženski nakit kao i muška nošnja s priborom kojeg su muškarci nekada nosili uzase. Pod utjecajem novih promjena u svijetu, pa i u stilu odijevanja, došlo je i ovdje do značajnih promjena u stilu oblačenja. Prihvaća se građanski način oblačenja i polako nestaje tradicionalne nošnje ovoga kraja.



JAKOVARSKI OBIČAJI
UDK/UDC: 392(497.5 Jadranovo)
Mladen Barac - Ujčić

Sažetak
Autor je jakovarski zet, a na svojoj izvornoj griškoj čakavštini opisao je jakovarske narodne običaje (užance), prije svega najpoznatije običaje Jakovlju i Blagoslov mora. U uvodu autor opisuje turističko Jadranovo, čiji se današnji stanovnici najviše bave turizmom i ribarstvom, a nekada je bilo poznato i po zidarima.